Riječ
urednika
U proteklih
deset godina neke su europske zemlje iskusile dramatične političke,
gospodarske, društvene, čak i kulturne promjene. Brzina tih
promjena oduzima dah pa je ograničila političare, obavještajne
profesionalce, politologe i povjesničare da razmjenjuju poglede
koji se odnose na gotovo identično vremensko razdoblje. Zbog
brzine promjena, pojam nacionalne sigurnosti objedinio je
u isto vremensko žarište predmete interesa različitih znanstvenih
disciplina - povijesti, politologije i špijunaže.
Projekt
Nacionalne sigurnosti i budućnosti iniciran je u
veljači 1999., kako bi se popunio jaz koji postoji u srednjoj
i jugoistočnoj Europi, gdje nema nacionalnih ili međunarodnih
časopisa s područja nacionalne sigurnosti.
Nije nam
ambicija biti samo još jedan časopis o nacionalnoj sigurnosti,
niti samo lokalni ili regionalni časopis. Početno se uredništvo
sastoji od ljudi ne samo iz tranzicijskih zemalja, nego i
iz SAD, Ruske federacije, Velike Britanije, Švedske, itd.
Njihova reputacija, znanje i iskustvo podupire potrebu i ambiciju
za novi pristup u razmatranju međunarodnih odnosa i nacionalne
sigurnosti.
Naglasak
nije samo na međunarodnim odnosima i nacionalnoj sigurnosti,
nego i na budućnosti - onoj koja nas očekuje, kao i onoj mogućoj,
koja se neće dogoditi, jer će političke odluke, sporazumi
i procesi (namjerni ili slučajni) krenuti jednim od mnogo
mogućih putova.
U formiranju
političkih, društvenih i povijesnih događaja obavještajni
podatci i obavještajne procjene igraju važnu ulogu. Političari,
koji imaju pristup obavještajnim izvješćima, rijetko izražavaju
svoje mišljenje o upotrebljivosti i vrijednosti tih izvješća.
U pravilu politolozi i povijesničari nemaju pristup obavještajnim
podatcima ili dostupnim obavještajnim procjenama u vrijeme
kad se donose političke i povijesne odluke. S druge strane,
obavještajni časnici nemaju pravo suditi o političkoj primjeni
prikupljenih obavještajnih podataka.
Tako ostaje
skrivena i nedovoljno ocijenjena važna karika u formiranju
političkih i povijesnih događaja. Željeli bismo tu kariku,
koja nedostaje, podvrći analizi i vrjednovati njezinu ulogu
u procesu donošenja odluka na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Zbog toga
će časopis Nacionalna sigurnost i budućnost biti
posvećen unaprjeđivanju i razumijevanju načela i prakse
špijunaže i nacionalne sigurnosti u suvremenoj povijesti
i vanjskoj politici.
Časopis
Nacionalna sigurnost i budućnost trebao bi imati
dvije glavne namjene: istraživati i razumijevati obavještajnu
praksu i unaprjeđivati teoriju i metodologiju obavještajnog
rada; te doprinijeti razumijevanju i istraživanju fenomena
nacionalne sigurnosti. Vjerujemo da će ovaj časopis imati
i specifičnu, pionirsku i obrazovnu namjenu - otvaranjem
prostora za razmišljanje o ozbiljnim problemima nacionalne
sigurnosti i špijunaže u srednjoj i istočnoj Europi gdje
postoji velika potreba za takvim debatama. Također želimo
doprinijeti i razviti akademsko proučavanje špijunaže kao
zasebne discipline.
Tematski,
časopis će biti usredotočen na srednju i istočnu Europu, ali
neće biti namijenjen publici samo u tim zemljama. Naime, u
odabranim i obrađenim temama naglasak će biti na njihovoj
važnosti za šira pitanja međunarodnih odnosa i sigurnosti.
Sadašnji povijesni trenutak na ovom geografskom prostoru i
važnost lokalnih događaja za ukupne međunarodne odnose čini
praktički bilo koju odabranu temu zanimljivom za širu međunarodnu
publiku.
Aktualnost
časopisa neće se postići samo odabirom relevantnih tema, nego
i autoritetom autora, a to garantira međunarodni sastav uredništva.
Uredništvo.
Prvi susret uredništva međunarodnog časopisa Nacionalna
sigurnost i budućnost održao se 26. i 27. veljače 1999.
u Dubrovniku. Sudionici su bili: gen. Todor Boyadijev (Bugarska),
g. Oldrich Cerny (Republika Češka) prof. dr. Stevan Dedijer
(Švedska, Hrvatska), g. Richard Kerr (SAD), prof. dr. Janos
Matus (Mađarska), g. Miroslav Međimorec (Hrvatska), gen.
Leonid Shebarshin (Ruska federacija), g. Richard Stolz (SAD)
i prof. dr. Miroslav Tuđman (Hrvatska). Među onima koji
su prihvatili poziv da sudjeluju u projektu Nacionalne sigurnosti
i budućnosti, ali nisu mogli doći u Dubrovnik bili su: doc.
W. Agrell (Švedska), prof. Christopher Andrew (Velika Britanija),
g. Luigi Calligris (Italija), dr. Günter Joetze (Njemačka)
i g. Uri Neeman (Izrael). Uredništvo je prihvatilo sljedeću
politiku:
Jezik.
Nacionalna
sigurnost i budućnost izlazit će na engleskom i to kvartalno,
tj. četiri broja godišnje.
Struktura.
Svaki broj Nacionalne sigurnosti i budućnosti sastojat će
se od četiri glavna dijela:
- Glavna
tema - svaki će broj biti usredotočen na jednu glavnu
temu koja je važna za strateški orijentirano razumijevanje
budućnosti;
- Studije
glavnih problema i događaja u tranzicijskim zemljama:
politička povijest i/ili obavještajna povijest;
- Teorija
i metodologija nacionalne sigurnosti i obavještajnog rada;
- Recenzije
i prikazi publikacija.
Glavna
tema. U bliskoj budućnosti slijedeće će teme biti obrađene
kao glavne teme časopisa:
- Rješavanje
sukoba - izvori i perspektive
- Obavještajne
službe u tranziciji
- Špijunaža
i nacionalna sigurnost u 21. stoljeću
- Nenacionalno
prikupljanje obavještajnih podataka
- Budućnost
obavještajnih službi
- Obavještajna
podrška međunarodnim organizacijama (npr. UN, NATO)
- Tajne
operacije: za i protiv u 21. stoljeću
- Javno
prikupljanje obavještajnih podataka
- Špijunaža
i upravljanje znanjem
- Špijunaža
i javnost
- Međusobni
odnosi između obavještajaca i tvoraca politike
- Nadzor
u demokratskom društvu
Izdavač
Nacionalne sigurnosti i budućnosti jest Udruga Sv.
Jurja - neprofitna, nevladina znanstvena udruga koja okuplja
znanstvenike i istraživače koji se bave problemima nacionalne
sigurnosti i špijunaže.
Rješavanje
sukoba glavna je tema prvog broja. Teoretski i u praksi, sukobi
su središnji problem međunarodnih odnosa, oni su glavni ciljevi
obavještajnih aktivnosti i središnji motiv političkih i strateških
proučavanja. Danas smo suočeni s još jednom višestrukom krizom
na Kosovu. Taj sukob već ima mnoge posljedice, a imat će ih
i u budućnosti i to ne samo na regionalnoj razini, nego i
na međunarodnoj (uloga NATO, vojna doktrina, europski sigurnosni
sustav, uloga UN i Vijeća sigurnosti itd.). Narav rješavanja
sukoba također otvara brojna pitanja o međunarodnom suverenitetu,
ljudskim pravima, interesnim sferama, itd.
Doprinosi
prvom broju časopisa Nacionalna sigurnost i budućnost pripremljeni
su uglavnom ujesen 1999. Zahvaljujemo se svim autorima i ljudima
koji su podržali ovaj projekt od samog početka. Naročito bismo
za njegov doprinos časopisu se zahvalili senatoru Francescu
Cossigi, bivšem predsjedniku Republike Italije.
Nadamo
se da će javnost, profesionalci i specijalisti prihvatiti
naš časopis kao relevantan i pravovremen. Međutim, željeli
bismo otvoriti svoj časopis kao forum za različite ideje i
doprinose.
Janos
Matus
Miroslav Tuđman
Travanj
2000.