Focus
bibliometrijska analiza časopisa u razdoblju 200-2008 godine
(Svezak 20, br. 3, 2019.)
07 tra 2020 11:12:00
168 views

Autor: Đilda Pečarić

 

ABSTRACT: U radu je bibliometrijskim metodama analiziran časopis National Security and The Future. Obrađeno je razdoblje Preuzmite članak u PDF formatu od prvog broja časopisa objavljenog 2000. godine do zadnjeg broja objavljenog u 2018. godini. Analizirana građa je prikupljena s portala HRČAK (Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa) ili sa stranice samog časopisa. Ukupno je prikupljeno i analizirano objavljenih 257 članaka, koje potpisuje 134 različita autora tijekom 19 godina izlaženja časopisa.

Analizom su obuhvaćeni različiti parametri od autora, čitanost časopisa do ključnih riječi i supojavnosti ključnih riječi točnije pojavnosti i supojavnosti obrađenih tema.

KEYWORDS: National Security and The Future, časopis, znanstvena komunikacija, bibliometrijska analiza, čitanost, ključne riječi, supojavnost

 


Uvod

Komunikacija i razmjena informacija u znanstvenim i stručnim disciplinama, često kao primarni kanal, premda ne i jedini, koriste periodičke publikacije, točnije kao komunikacijski kanal koriste znanstvene i stručne časopise[2].

Kako raste broj publikacija razvijaju se i metode analize bibliografskih podataka, a ujedno i discipline koje ih proučavaju. Jedna od disciplina koja se bavi analizom bibliografskih podataka pisane znanstvene i stručne komunikacije je Bibliometrija, koja „na temelju različitih jedinica i njihovih atributa, poput podataka o autorstvu, izvoru, predmetu, geografskom porijeklu i referencijama/citatima, istražuje njihove statističke uzorke“[3].

U ovom radu je bibliometrijskim metodama obrađen časopis National Security and The Future (NSF), kao jedan od prvih časopisa koji se bavi nacionalnom sigurnosti u Republici Hrvatskoj.


Časopis National Security and The Future “je posvećen unapređenju i razumijevanju načela i praksi izvještajne djelatnosti i nacionalne sigurnosti u suvremenoj povijesti i međunarodnim odnosima”[4]. Cilj pokretanja časopisa je popunjavanje praznine u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, gdje ne postoje nacionalni ili međunarodni časopisi s područja nacionalne sigurnosti[5].

Časopis objavljuje Udruga sv. Jurja, neprofitna, nevladina znanstvena udruga koja okuplja znanstvenike i istraživače koji se bave problemima nacionalne sigurnosti i obavještajnih podataka i izvjesnica[6].


Prvi broj časopisa National Security and The Future je objavljen 2000. godine. Analiza časopisa prati sve brojeve ovog časopisa od prvog do zadnjeg broja objavljenog 2018. godine.

S obzirom da je ovaj časopis prvi znanstveni i stručni časopis u republici Hrvatskoj koji se bavi nacionalnom sigurnošću zanima nas koje su teme tijekom 19 godina bile obrađene? Koje su najučestalije obrađene teme? Kakva je struktura istraživačkih tema i njihova međusobna povezanost unutar područja nacionalne sigurnosti? Koliko je autora objavljivalo radove u časopisu? Iz kojih institucija dolaze autori? Koji su članci (ili tipovi članaka) najčitaniji?

Metodologija

Analizirana građa je prikupljena sa stranica časopisa[7] ili stranice HRČAK[8], od vol. 1, br. 1 (2000) do vol. 19, br. 3 (2018), ukupno 257 članaka. Za pohranu i analizu podataka korišteni su Microsoftovi alati (Excel, Access). Za analizu i vizualizaciju su-pojavljivanja korišteni su programi: Biblexcel i Pajek.

Bibliometrijskom analizom obuhvaćeni su i obrađeni različiti parametri od autora, institucija u kojima autori rade, čitanost članaka do ključnih riječi i supojavnosti ključnih riječi.

Kao mjera čitanost uzeti su zapisi o preuzimanju članaka koje vodi portal HRČAK i stranica časopisa National Security and The Future.

Ključne riječi preuzete su iz teksta, i dodatno nadopunjene riječima iz sažetka i naslova radi boljeg opisa proučavane građe. Za potrebe analize fond ključnih riječi obrađen je tako da su sinonimi svedeni na zajednički nazivnik (npr. pojavnice informacija i obavijest su svedene na informaciju); ključne riječi su usklađene po broju i rodu.

S obzirom da je NSF dvojezičan časopis, točnije usporedo se objavljuju članci na engleskom (148 članaka) i hrvatskom (108 članaka)[9], a radovi objavljeni na hrvatskom jeziku imaju objavljen sažetak i ključne riječi na engleskom jeziku, analiza ključnih riječi i supojavnosti ključnih riječi je rađena na engleskom jeziku.

Analiza časopisa

Članak je osnovna jedinica svakog časopisa. Jedan se časopis može baviti različitim temama i imati različite vrste članaka. National Security and The Future objavljuje sljedeće teme – koje odgovaraju određenim vrstama članaka[10]:

  • glavnu temu - koja je bitna za strateško orijentirano razumijevanje budućnosti – što odgovara preglednom radu
  • teorija i metodologija nacionalne sigurnosti i obavještajnih podataka – što odgovara znanstvenom radu
  • studije slučajeva glavnih problema i događaja u tranzicijskim zemljama: politička povijest i / ili povijest izvještajne djelatnosti – što odgovara znanstvenom ili stručnom radu
  • pregled i recenzije publikacija
  • dokumente (deklasificirani dokumenti državnih institucija)

NSF je kroz 19 godina izlaženja objavio ukupno 114 članaka, 39 studije slučajeva (eng. case study), 20 dokumenata, 24 recenzije publikacija, 60 tekstova koje ne pripadaju gore navedenoj podijeli (npr. in memoriam, prikazi s konferencija, riječ urednika i ostalo). Posebna izdanja čine 6 brojeva (broj 3-4 godine 2002. i broj 1-4 godine 2003.) kojima je osnovna tema Medački Džep koji je obrađen dvojezično: na engleskom (u brojevima iz 2002.) i na hrvatskom (u brojevima 2003 godine). Poseban broj je i vol. 18, br. 3 (2017.) u kojem se obrađuje haška presuda šestorici Hrvata među kojima je i general Praljak: „Tužitelj protiv Jadranka Prlića i dr.“. U tablici 1 prikazane su vrste osnovnih tipova članaka i distribucija prema godinama izlaženja.


Tablica 1: Distribucija radova prema godinama i osnovnim tipovima članaka

Godina

Vrsta članka

Ukupno

Članak

Studija slučaja

Dokumenti

Ostalo

2000

28

22

50

2001

16

1

3

20

2002

6

15

21

2003

14

14

2004

13

13

2005

8

1

9

2006

3

3

2007

4

4

2008

6

5

11

2009

9

1

10

2010

6

2

8

2011

2

4

2

8

2012

4

4

1

3

12

2013

5

3

1

9

2014

5

2

7

2015

3

3

6

2016

15

1

1

17

2017

6

3

1

9

19

2018

15

1

16

Ukupno

114

39

20

84

257

 

Tablica 1 pokazuje neujednačen broj radova prema godinama. Najveći broj članaka (50) u jednoj godini objavljen je prve godine (2000.), a najmanji broj radova u 2006. godini. Prema vrsti radova vidimo da je najmanji broj radova objavljen u godinama kada su brojevi bili posvećeni objavljivanju dokumenata (godine: 2006., 2007. i 2014.). Ako ova godišta usporedimo s brojem stranica (tablica 2) koje je časopis objavio unutar jedne godine, godišta koja imaju najmanji broj članaka imaju i najveći broj stranica: godina 2006 ima 777 stranica (prosječni broj stranica po članku je 259), godina 2007 ima 724 stranice (prosječni broj stranica po članku je 181). Dok godišta koji imaju veći broj članaka imaju manji prosječan broj stranica po članku npr. u godini 2000. ima ukupan broj stranica 562, a prosječan broj stranica po članku je 11,2 (tablica 2).

 

Tablica 2: Broj stranica prema godištima

Godina

Ukupan broj stranica

Prosječan broj stranica

2000

562

11.2

2001

325

16.3

2002

299

14.2

2003

207

14.8

2004

164

12.6

2005

352

39.1

2006

777

259.0

2007

724

181.0

2008

412

37.5

2009

438

43.8

2010

459

57.4

2011

530

66.3

2012

596

49.7

2013

562

62.4

2014

491

70.1

2015

293

48.8

2016

216

12.7

2017

315

16.6

2018

279

17.4

Ukupno

8001


Čitanost

Za razliku od citiranja koji nam pokazuje aktivno korištenje rada, čitanost možemo odrediti prema zapisu o preuzimanju članaka. I portal HRČAK i stranica časopisa vode zapis o preuzimanju svakog pojedinog članka za svaki časopis objavljen na portalu tj. stranici časopisa.

S obzirom da za 170 članaka (20 brojeva časopisa) objavljenih na stranici časopisa nema javno dostupne evidencije o preuzimanju članaka, ne može se sa sigurnošću tvrditi da tekstovi nisu i više puta preuzimani od prikaza koji mi dajemo. Drugi problem je da je časopis NSF aktivan na portalu HRČAK od 13.12.2007. godine[11] pa stoga se i podatci koje prikazujemo vezani za čitanost časopisa na portalu HRČAK odnose na period od 13.12.2007. godine do 19.9.2019. godine. I iz tog razloga isto ne možemo sa sigurnošću tvrditi da tekstovi nisu preuzimani i više puta od prikazanog u ovom radu. Premda ovi podatci nisu i ne moraju biti potpuni, i dalje daju indiciju koje su teme bile zanimljivije čitateljima. U ovu analizu ne možemo uključiti godinu 2001 vol.2 br.1-2 jer taj broj nije objavljen ni na portalu HRČAK ni na web stranici časopisa..

Čitanost na portalu HRČAK

Objavljenih 256 članaka ukupno je s portala HRČAK preuzeto 185033 puta[12], što je u prosjeku 722,8 preuzimanja po članku. Najmanje je preuziman (17 puta) članak: Uvodna napomena, NSF vol. 19, br. 1-2 (2018), a najviše (14874 puta) preuziman sa ovog portala članak: Liakhovsky, Alexander Anatolevich. The Civil War in Afghanistan. NSF vol.1, br. 1 (2000).


Tablica 3: Preuzimanja s portala HRČAK prema godištima

Godina

Ukupno preuzima.

Postotak

Prosječan br. preuz.

Broj članaka

2000

38838

21.0

776.8

49

2001

6586

3.6

1097.7

20

2002

9197

5.0

438.0

21

2003

16689

9.0

1192.1

14

2004

10280

5.6

790.8

13

2005

17484

9.4

1942.7

9

2006

7591

4.1

2530.3

3

2007

5535

3.0

1383.8

4

2008

14939

8.1

1358.1

11

2009

20027

10.8

2002.7

10

2010

7941

4.3

992.6

8

2011

5709

3.1

713.6

8

2012

9806

5.3

817.2

12

2013

4691

2.5

521.2

9

2014

769

0.4

109.9

7

2015

1827

1.0

304.5

6

2016

5208

2.8

306.4

17

2017

1139

0.6

59.9

19

2018

777

0.4

48.6

16

Ukup.

185033

 

Najveći broj 38838 (21%) preuzimanja je u godini 2000 (tablica 3). Najveći prosječan broj preuzimanja je 2530.3 u godini 2006, vol. 7 kojoj su svi brojevi posvećeni dokumentima : Dokumenti Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. - 1994.

Gledano prema brojevima časopisa, najveći broj preuzimanja ima prvi broj (vol. 1, br. 1 (2000)) 24417. A najveći prosječan broj preuzimanja 4064 ima broj 1-2, vol. 7 (2006). Najmanji i broj preuzimanja i prosječan broj preuzimanja imaju brojevi (1-2, 3) iz 2018. godine, čija je i vidljivost članka znanstvenoj i stručnoj zajednici najkraća s obzirom da su objavljeni godinu ranije.

Čitanost na web stranici časopisa

Objavljenih 256 članaka ukupno je s web stranice časopisa preuzeto 263560 puta, što znači da stranica časopisa ima više preuzimanja (78527 preuzimanja) članaka nego isti časopis na portalu HRČAK. U prosjeku je 1029,5 preuzimanja po članku. Najmanje je preuziman (74 puta) članak: Yair Cohen: Cyber – The Fifth Dimension, NSF vol. 18, br. 1-2 (2017), a najviše (6036 puta) je preuziman članak: Duje Ančić: Strateško komuniciranje u Europskoj uniji i Sjevernoatlanskom savezu. NSF vol.16, br. 2-3 (2015).

U tablici 4 su prikazana preuzimanja s web stranice časopisa prema godištima. Problem koji postoji na stranici časopisa je da ne postoje podatci o preuzimanjima za sve brojeve ili za sva godišta. Godišta koja u cijelosti nemaju podatke o broju preuzimanja u tablici su označena crticom (–); dok je za godišta koja imaju djelomične podatke, tj. podatke za samo neke brojeve časopisa, u fusnoti dat pregled brojeva ili članaka za koje ne postoje podatci o preuzimanjima.


Tablica 4: Preuzimanja s web stranice časopisa prema godištima

Godina

Ukupno preuzima.

Postotak

Prosječan br. preuz.

Broj članaka

2000[13]

74260

28.2

1515.5

49

2001[14]

12740

4.8

2123.3

20

2002[15]

10141

3.8

482.9

21

2003

-

-

-

14

2004

-

-

-

13

2005

-

-

-

9

2006

3988

1.5

1329.3

3

2007

5017

1.9

1254.3

4

2008[16]

13569

5.1

1233.5

11

2009[17]

12624

4.8

1262.4

10

2010

13938

5.3

1742.3

8

2011

-

-

-

8

2012[18]

14069

5.3

1172.4

12

2013[19]

3128

1.2

347.6

9

2014

-

-

-

7

2015

19735

7.5

3289.2

6

2016

45854

17.4

2697.3

17

2017

24857

9.4

1308.3

19

2018

9640

3.7

602.5

16

Ukupno

263560

 

Najveći broj 74260 (23%) preuzimanja je u godini 2000 (tablica 4). Najveći prosječan broj preuzimanja je 3289,2 u godini 2015.

Gledano prema brojevima časopisa, najveći broj preuzimanja ima vol. 17, br. 1-2 (2016) 41267. A najveći prosječan broj preuzimanja 4099 ima broj 2-3, vol. 16 (2015). Najmanji broj preuzimanja (1230 svaki) imaju brojevi 1 i 2 vol. 8 (2007). Najmanji prosječan broj preuzimanja (545.2) ima broj 1-2 iz 2018 godine, čija je i vidljivost članka znanstvenoj i stručnoj zajednici najkraća s obzirom da su objavljeni godinu ranije.

Zajedno oba portala

Objavljenih 256 članaka ukupno je preuzeto 448338 puta (skupa i na stranici portala HRČAK i na web stranici časopisa). U prosjeku je preuzimano 1751,3. Kad se gledaju obje stranice najmanje je preuziman (139 puta) članak[20]: Yair Cohen: Cyber – The Fifth Dimension, NSF vol. 18, br. 1-2 (2017), a najviše (17035 puta) je preuziman članak: Liakhovsky, Alexander Anatolevich. The Civil War in Afghanistan. NSF vol.1, br. 1 (2000).


Tablica 5: Preuzimanja skupa i s web stranice časopisa i s portala HRČAK prema godištima

Godina

Preuz. HRČAK

Preuz. NSF stranica

Obje stranice

Postotak

Broj članaka

2000

38583

74260

112843

25.2

49

2001

6586

12740

19326

4.3

20

2002

9197

10141

19338

4.3

21

2003

16689

-

16689

3.7

14

2004

10280

-

10280

2.3

13

2005

17484

-

17484

3.9

9

2006

7591

3988

11579

2.6

3

2007

5535

5017

10552

2.4

4

2008

14939

13569

28508

6.4

11

2009

20027

12624

32651

7.3

10

2010

7941

13938

21879

4.9

8

2011

5709

-

5709

1.3

8

2012

9806

14069

23875

5.3

12

2013

4691

3128

7819

1.7

9

2014

769

-

769

0.2

7

2015

1827

19735

21562

4.8

6

2016

5208

45854

51062

11.4

17

2017

1139

24857

25996

5.8

19

2018

777

9640

10417

2.3

16

Ukupno

184778

263560

448338

 

Gledajući podatke s oba portala najveći broj 112843 (25%) preuzimanja je u godini 2000 (tablica 5). Najveći prosječan broj 3859,7 preuzimanja je u godini 2006. Gledano prema brojevima časopisa, najveći broj preuzimanja ima prvi broj (vol. 1, br. 1 (2000)) 50066.

Uspoređujući preuzimanja s obje stranice možemo zapaziti da se više preuzima sa stranice časopisa, premda na stanici časopisa za 170 članaka (20 brojeva časopisa) nema javno dostupne evidencije o preuzimanju članaka. S druge strane razlike u preuzimanjima postoje prema svakom proučavanom kriteriju. Za primjer razlika u preuzimanjima na obje stranice možemo uzeti dva članka koja su najučestalije preuzimana na jednoj ili drugoj stranici: članak Liakhovsky, Alexander Anatolevich. The Civil War in Afghanistan. NSF vol.1, br. 1 (2000) je na portalu HRČAK preuzet 14874 puta, dok je na stranici časopisa preuzet 2161 puta (ukupno 17035), što znači da je 6 (skoro 7) puta manje preuzimanje ovog članka na stranici časopisa; drugi članak, koji je najučestalije preuziman na stranici časopisa: Duje Ančić: Strateško komuniciranje u Europskoj uniji i Sjevernoatlanskom savezu. NSF vol.16, br. 2-3 (2015) je na portalu HRČAK preuzet 346 puta, dok je na stranici časopisa preuzet 6036 (ukupno 6382), što znači da je 17 puta manje preuzimanje na portalu HRČAK. Ovi podatci o dramatično različitom preuzimanju određenog članka na različitim portalima ili web stranicama pokazuju da moramo pratiti preuzimanja na svim stranicama s dostupnim materijalom kako bismo dobili potpuniju sliku o interesu čitatelja za određenom građom - u našem slučaju člancima iz časopisa.

Autori

Od 257 tekstova 19 tekstova nema autora, od čega je: 10 dokumenata, 3 prikaza i 6 ostalih vrsta tekstova (npr. uvodne napomene). Preostalih 238 tekstova potpisuje 134 različitih autora. Najveći broj autora njih 90 (67,2%) objavljuje samo po jedan rad; 2 rada objavljuje 28 (20,9%) autora; 3 rada objavljuje 7 (5,2%) autora; po 2 autora objavljuju 4 i 6 radova, a po jedan autor objavljuje 5, 7, 10, 12 i 49 radova. Ova tri najproduktivnija autora koji objavljuju 10 ili više radova čine 2,2% od ukupnog broja autora, dok njihova produkcija od 71 rada (od 238 ukupno radova sa autorom) čini 29,8% radova. U tablici 4 prikazani su autori koji su objavili najveći broj članaka u NSF.


Tablica 6: Najproduktivniji autori

Autor

Broj članaka

Postotak

Međimorec, Miroslav

49

20.6

Tuđman, Miroslav

12

5.0

Akrap, Gordan

10

4.2

Šimić, Tomo

7

2.9

Domović, Roman

6

2.5

Lučić, Ivo

6

2.5

Kalinić, Pavle

5

2.1

Boyadjiev, Todor

4

1.7

Lucic, Ante

4

1.7

Bilić, Ivan

3

1.3

Guberina, Boris

3

1.3

Gubić, Marijan

3

1.3

Nomikos, John M.

3

1.3

Prodan, Tonći

3

1.3

Sučić, Stjepan

3

1.3

Žepić, Božo

3

1.3

 

Veći broj objavljenih članaka ne znači i veću čitanost autora. Uspoređujući najproduktivnije autore (tablica 6) s autorima čije se članke najčešće preuzimalo (tablica 7), možemo uočiti da iako autor (M. Međimorec) koji ima najveći broj preuzimanja (47554) ima i najveći broj objavljenih članaka (49), postoje i autori (kao što su: A. A. Liakhovsky ili D. Ančić) koji su među 15 autora koji imaju najviše preuzimanja (17035 i 6382) a objavili su samo jedan članak. Ova dva autora (A. A. Liakhovsky ili D. Ančić) imaju i najveći prosječan broj preuzimanja (tablica 8).

 

Tablica 7: Preuzimanja po autoru (prvih 15 autora)

Autor

Broj preuz.

Prosječan broj preuz.

Broj članak

Međimorec, Miroslav

47554

970.5

49

Šimić, Tomo

22131

3161.6

7

Tuđman, Miroslav

21340

1778.3

12

Lučić, Ivo

17225

2870.8

6

Liakhovsky, Alexander A.

17035

17035.0

1

Akrap, Gordan

16226

1622.6

10

Kalinić, Pavle

12864

2572.8

5

Domović, Roman

11034

1839.0

6

Dimou, Antonia

9149

4574.5

2

Bilić, Ivan

8972

2990.7

3

Guberina, Boris

8187

2729.0

3

Gubić, Marijan

7389

2463.0

3

Klasan, Vilko

6402

3201.0

2

Ančić, Duje

6382

6382.0

1

Boyadjiev, Todor

6305

1576.3

4

 

U tablici 8 prikazano je 15 autora koji imaju najveći prosječan broj preuzimanja. Ovih 15 autora (koji čine 8,9% svih autora) sveukupno su objavili 16 članaka (6,2% svih članaka) u NSF-u koji su i najčitaniji članci, ukupno 18% od ukupnog broja preuzimanja članaka NSF-a.

 

Tablica 8: Preuzimanja po autoru (prvih 15 autora) prema prosječnom broju preuzimanja

Autor

Broj preuz.

Prosječan broj preuz.

Broj članaka

Liakhovsky, Alexander A.

17035

17035

1

Ančić, Duje

6382

6382

1

Theunens, Reynaud

5396

5396

1

Sagrak, Hrvoje

4748

4748

1

Barić, Slavko

4650

4650

1

Dimou, Antonia

9149

4574

2

Lapid, Ephraim

4347

4347

1

Vuković, Hrvoje

4122

4122

1

Pantev, Plamen

3748

3748

1

Lončar, Marko

3669

3669

1

Dedijer, Stevan

3593

3593

1

Mrduljaš, Saša

3540

3540

1

Rousek, Michael R.

3509

3509

1

Iličić, Gordana

3407

3407

1

Ferš, Drago

3336

3336

1

 

Proučavajući najučestalije preuzimane članke (tablica 9) možemo vidjeti da je najveći broj članaka (53%) od autora koji imaju i najveći prosječan broj preuzimanja. Ali isto tako možemo vidjeti i da se učestalo preuzimaju (33%) i članci, točnije određeni članak, od autora koji imaju visoku produktivnost, kao što su: Miroslav Međimorec (49 članaka), Miroslav Tuđman (12 članaka), Tomo Šimić (7 članaka), Ivo Lučić (6 članaka), Ivan Bilić (3 članaka).

 

Tablica 9: Članci s najvećim brojem preuzimanja (prvih 15 članaka s najvećim brojem preuzimanja)

Autori

Naslov

Ukupan br. preuz.

Izdanje

A. A. Liakhovsky

The Civil War in Afghanistan

17035

Vol. 1 br. 1 (2000)

-

Radenko Radojčić: Izjava

9412

Vol. 10 br. 3-4 (2009)

Ivan Bilić

Kronologija raspada SFRJ i stvaranje Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992.

6517

Vol. 6 br. 1-2 (2005)

Miroslav Tuđman

Informacijske operacije i mediji ili kako osigurati informacijsku superiornost

6510

Vol. 10 br. 3-4 (2009)

Duje Ančić

Strateško komuniciranje u Europskoj uniji i Sjevernoatlanskom savezu

6382

Vol. 16 br. 2-3 (2015)

Ivo Lučić

Komunistički progoni Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.

5987

Vol. 9 br. 3 (2008)

Tomo Šimić

Dokumenti Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. - 1994.

5397

Vol. 7 br. 1-2 (2006)

Reynaud Theunens

Ekspertski izveštaj tima za vojne analize za predmet IT-95-13: Operativna grupa JUG (GMTBR) Oružanih snaga SFRJ i dejstva u Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu (SBZS)

5396

Vol. 13 br. 4 (2012)

Antonia Dimou

East Mediterranean Gas Cooperation and Security Challenges

4776

Vol. 17 br. 1-2 (2016)

Hrvoje Sagrak

Generic Control System Architecture for Critical Infrastructure Protection

4748

Vol. 17 br. 1-2 (2016)

Miroslav Međimorec

Izvršio sam zapovijed: odveo sam u smrt 900 Hrvata

4695

Vol. 9 br. 4 (2008)

Slavko Barić

Vojne strategije i asimetrično ratovanje

4650

Vol. 11 br. 4 (2010)

Antonia Dimou

Energy as an East Mediterranean Opportunity and Challenge

4373

Vol. 18 br. 1-2 (2017)

Ephraim Lapid

OSINT: A Major Source of Up-to-Date Information

4347

Vol. 17 br. 1-2 (2016)

Vilko Klasan

Upravljanje vojnim znanjem

4243

Vol. 10 br. 2 (2009)

 

Institucionalna pripadnost autora

NSF je časopis koji se bavi nacionalnom sigurnošću i zato je interesantno vidjeti iz kojih institucija dolaze autori. Iz tablice 10 možemo vidjeti da autori dolaze iz različitih vrsta institucija: istraživačke, edukacijske ili istraživačko-edukacijske ustanove, državna uprava, oružane snage, izvještajne službe, industrija, odvjetništvo, mediji, zdravstvene institucije, dokumentacijski centri i muzeja.

Najveći broj autora 63 (44,7%) dolazi iz istraživačke, edukacijske ili istraživačko-edukacijske ustanove; od čega su 4 autora studenti koji rade ili u ko-autorstvu s profesorima ili u ko-autorstvu s drugim studentima poslijediplomskog studija. Zatim 49 (34,8%) dolazi iz državnih uprava ili ministarstva, oružanih snaga, izvještajnih službi. Iz industrije dolazi 11 autora ili 7,8%. I u manjem postotku dolaze autori iz: odvjetništva 2,8%; zdravstvenih institucija 1,4%; dokumentacijskih centara 0,7%; i muzeja 0,7%.

 

Tablica 10: Institucionalna pripadnost autora

Vrsta organizacije

Broj autora

Postotak

Istraživačko-edukacijska ustanova

40

28.4

Državna uprava/Ministarstvo

24

17.0

Istraživačka ustanova

17

12.1

Oružane snage

16

11.3

Industrija

11

7.8

Izvještajna služba

9

6.4

Edukacijska ustanova

6

4.3

Odvjetništvo

4

2.8

Drugo

4

2.8

Mediji

3

2.1

Gradska uprava

3

2.1

Zdravstvene institucije

2

1.4

Muzej

1

0.7

Dokumentacijski centar

1

0.7

Ukupno

141

 

Ukupan broj autora po institucijama veći je od broja autora jer isti autor tijekom 19 godina izlaženja časopisa ne mora obavezno raditi u samo jednoj instituciji.

Interesantno je vidjeti i kakva je čitanost članaka s obzirom na institucije u kojima autori rade (tablica 11). S obzirom da su najviše članaka objavili autori koji dolaze iz ministarstava ili državne uprave, ako gledamo ukupna čitanost prema institucijama najveća je čitanost radova koje potpisuju autori iz ministarstva ili državne uprave. Ako gledamo čitanost prema prosječnom broju preuzimanja članaka, koji u izračun uključuje i broj objavljenih članaka, slika je ponešto drugačija. Prema prosječnom broju preuzimanja članaka najviše su čitani autori koji dolaze iz muzeja (2790 prosječan broj preuzimanja po članku) iako su objavili svega 2 članka, zatim iz industrije (2749,8 prosječan broj preuzimanja po članku), pa iz oružanih snaga (2562,3 prosječan broj preuzimanja po članku). Potom su najčitaniji članci koje su objavili autori koji rade u gradskoj upravi (2356,1 prosječan broj preuzimanja po članku, iako su objavili svega 9 članaka), pa autori koji rade u tajnim službama (2138,3 prosječan broj preuzimanja po članku). Premda smo u pregledu (tablica 11) institucija autore koji rade u edukacijskim, istraživačkim i istraživačko-edukacijskim ustanovama dali odvojeno, ukupno preuzimanje njihovih tekstova je 161449, prosječan broj preuzimanja po članku je 1736.

 

Tablica 11: Preuzimanja prema institucionalnoj pripadnost autora

Tip organizacije

Ukup. preuzi.

Prosj. broj preuz.

Broj članaka

Državna uprava/Ministarstvo

126096

1483.5

85

Istraživačko-edukacijska ustanova

101061

1604.1

63

Industrija

60495

2749.8

22

Istraživačka ustanova

40032

2001.6

20

Oružane snage

51246

2562.3

20

Tajna služba

32075

2138.3

15

Gradska uprava

21205

2356.1

9

Edukacijska ustanova

20356

2035.6

10

Drugo

11678

1668.3

7

Pravnik/odvjetnik

4111

685.2

6

Muzej

5580

2790.0

2

Press

5028

1676.0

3

Zdravstvo

3084

771.0

4

Dokumentacijski centar

1544

1544.0

1

 

Autori članaka u NSF-u dolaze iz 25 zemalja. Najviše autora 50% dolazi iz Hrvatske; 7,5% iz Sjedinjenih Američkih Država; 5,2 % iz Bosne i Hercegovine; 4,5% iz Njemačke; 3,7% iz Bugarske; 3% iz Grčke. Preostalih 26,1 posto autora dolaze iz: Albanije, Austrije, Belgije, Crne Gore, Francuske, Italije, Izraela, Kanade, Litve, Mađarske, Makedonije, Nizozemske, Rusije, Slovenije, Srbije, Švedske, Švicarske i Velike Britanije (Tablica 12).

 

Tablica 12: Zemlje u kojima rade autori

Država

Broj autora

Hrvatska

67

SAD

10

Bosna i Hercegovina

7

Njemačka

6

Bugarska

5

Grčka

4

Belgija

3

Izrael

3

Italija

3

Slovenija

3

Rusija

3

Švedska

3

Litva

2

Makedonija

2

Mađarska

2

Velika Britanija

2

Albanija

1

Austrija

1

Švicarska

1

Kanada

1

Francuska

1

Nizozemska

1

Crna gora

1

Srbija

1

nepoznato

1

 

Suradnja autora je jedan od bitnih aspekata bibliometrijskih istraživanja, bez obzira radi li se o institucionalnoj analizi, analizi zemalja u kojima autori rade ili analizi pojedinačnih autora. U analizi časopisa NSF analiza suradnje autora pokazala je da najveći broj radova 210 (88,6%) ima samo jednog autora, 21 (8,9%) rad ima 2 autora, a 6 (2,5%) radova ima 3 autora. Suradnja postoji samo na 11,4% radova, od toga su u 21 (8,9%) radu koautori iz iste institucije, a u preostalih 6 (2,5%) radova su koautori iz različitih institucija i vrsta institucija : ko-autori iz 3 rada su iz industrije i istraživačko-edukacijskih ustanova; ko-autori 2 rada su iz privatne ordinacije i ljekarne; a u jednom radu su ko-autori iz industrije i oružanih snaga.

Ključne riječi

Koje se teme najčešće obrađuju u časopisu možemo dobiti analizom ključnih riječi s kojima su članci indeksirani. Analiza ključnih riječi je rađena prema ključnim riječima s kojima su autori sami opisali tekst, i dodatno su nadopunjene s riječima iz sažetka i naslova. S obzirom da je časopis dvojezičan, analiza je rađena na engleskom jeziku, jer je engleski zastupljeniji, točnije dobar dio radova objavljenih na hrvatskom jeziku imao je sažetak i ključne riječi i na engleskom jeziku. Analiza najučestalijih ključnih riječi rađena je na korpusu od 1618 ključnih riječi. A u prosjeku je svaki tekst opisan s 9 riječi.

Distribucija ključnih riječi odgovara Ziph-ovom zakonu, točnije najveći broj riječi 637 (39,4%) pojavljuje se svega jedanput, a mali se broj riječi pojavljuje učestalo, u ovom slučaju: 5 riječi (što čini 0,3%) pojavljuje se više od 20 puta, tj. ukupno ovih 5 riječi pojavljuje se 119 puta što čini 7,9% svih riječi. Učestalost pojavljivanja ključnih riječi prikazana u tablici 13.

 

Tablica 13: Učestalost pojavljivanja ključnih riječi

Frekvencija ključnih riječi

Učestalost pojavljivanja KR

Postotak

35

1

2.16

32

1

1.98

29

2

3.58

23

1

1.42

19

3

3.52

16

1

0.99

14

1

0.87

13

4

3.21

12

3

2.22

11

4

2.72

10

2

1.24

9

1

0.56

8

6

2.97

7

9

3.89

6

9

3.34

5

13

4.02

4

13

3.21

3

35

6.49

2

99

12.24

1

637

39.37

 

U tablici 14 prikazane su najučestalije ključne riječi ili najučestalije teme koje su zaokupljale autore. Među prvih deset najučestalijih riječi uz riječ sigurnost (eng. Security), izvjesnica (eng. Intelligence), informacija (eng. Information), pojavljuju se i riječi operacija (eng. Operation), Medački džep (eng. Medak Pocket) i NATO (Sjevernoatlantski savez; eng. North Atlantic Treaty Organization). Među prvih 10 najfrekventnijih riječi su i riječi koje označavaju zemlju koja se obrađuje a to su: Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Jugoslavija.

Nadalje u tablici 14 možemo vidjeti da teme koje su učestalo zaokupljale autore su i : kritična infrastruktura (eng. Critical Infrastructure), sustavi (eng. System), kriza (eng. Crisis), terorizam (eng. Terrorism), rat (eng. War), Europska unija (EU; eng. European Union) i Europa.

 

Tablica 14: Najučestalije ključne riječi (na engleskom)

Ključna riječ

Frekvencija

Postotak od ukupnog broja riječi

Bosnia and Herzegovina

35

2.2

Security

32

2.0

Croatia

29

1.8

Intelligence

29

1.8

Medak Pocket

23

1.4

Information

19

1.2

Operation

19

1.2

Yugoslavia

19

1.2

Politic

16

1.0

NATO

14

0.9

Balkan

13

0.8

Critical Infrastructure

13

0.8

System

13

0.8

USA

13

0.8

Infrastructure

12

0.7

Terrorism

12

0.7

War

12

0.7

Crisis

11

0.7

EU

11

0.7

Europe

11

0.7

History

11

0.7

Policy

10

0.6

South-East Europe

10

0.6

Military

9

0.6

Dayton Agreement

8

0.5

International Community

8

0.5

International Tribunal

8

0.5

JNA

8

0.5

Protection

8

0.5

Service

8

0.5

Cooperation

7

0.4

Democracy

7

0.4

Development

7

0.4

Energy

7

0.4

General Praljak

7

0.4

Greece

7

0.4

Homeland War

7

0.4

Public Knowledge

7

0.4

Stability

7

0.4

 

Supojavnost riječi

S analizom supojavnosti ključnih riječi možemo pratiti strukturu istraživačkih tema i njihovu međusobnu povezanost unutar područja sigurnosti, točnije nacionalne sigurnosti. Analiza ko-riječi prati „su-pojavljivanja dvije ili više riječi u jednom dokumentu ili u različitim dokumentima“[21].

Da bi smo mapirali strukturu područja, uparene su 1618 ključne riječi. Uparivanjem smo dobili 6357 parova riječi, od čega se 5902 (92,8%) pojavljuju svega jedanput i stoga nisu ušli u daljnju analizu. Analiza supojavnosti ključnih riječi rađena je s 455 (7,2%) parova riječi koji se pojavljuju 2 puta ili više.

Na grafu 1 prikazana je struktura glavnih tema koje su obrađivane tijekom 19 godina izlaženja NSF-a na temelju ključnih riječi kojima su indeksirani svi analizirani tekstovi. Glavne obrađivane teme su podijeljene u 4 međusobno povezana klastera: Sigurnost, Domovinski rat, Medački džep i HIS (Hrvatska izvještajna služba).


Tablica 15: Centralna čvorišta i broj veza

Parovi

Frekvencija

Intelligence

Security

11

Bosnia and Herzegovina

Croatia

10

Bosnia and Herzegovina

Dayton Agreement

8

Information

Intelligence

8

Medak Pocket

Politic

8

Bosnia and Herzegovina

War

8

Intelligence

Service

8

Croatia

Yugoslavia

8

 

Svaki klaster ima centralna čvorišta čiju hijerarhiju i povezanost možemo odrediti pomoću frekvencije riječi, parova riječi, te brojem veza (eng. linkage). Centralna čvorišta i njihov broj veza prikazani su u tablici 15.

Gustoća veza ovih riječi unutar klastera je pokazatelj unutarnje snage klastera. Klasteri su povezani mostovima tj. premosnicama s dominantnim klasterom ali i međusobno.

 

Graf 1: Supojavnost ključnih riječi s frekvencijom gustoće veza minimalno 2 (ili više)

 

Najveći klaster je Sigurnost koji ima nekoliko centralnih čvorišta: izvjesnice, sigurnost, informacije, operacije.

Centralna čvorišta klastera Domovinski rat su: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Jugoslavija, rat.

Centralna čvorišta klastera Medački džep su: Medački džep, politika, vojska.

Najmanji klaster HIS (Hrvatska izvještajna služba) se sastoji od tri čvora: HIS, Republika Hrvatska i National Security Office (UNS).

Da bi se naznačila čvorišta s većom gustoćom veza, u grafu 3 prikazana je supojavnost ključnih riječi s frekvencijom gustoće veza 3 ili većom. Radi prikaza čvorišta s većom gustoćom veza, prikaz na grafu 2 ima samo 3 najveća klastera: Sigurnost, Domovinski rat i Medački džep.

 

Graf 2: Supojavnost ključnih riječi s frekvencijom 3 ili većom (naznačene učestalije veze)

 

Premosnice kojima su klasteri povezani s ostalim klasterima su najdominantnije čvorne točke. Klasteri Sigurnosti i Domovinski rati su povezani su preko čvornih točaka: Hrvatska-izvjesnice i Bosna i Hercegovina-sigurnost. Klaster Medački džep je povezan je s klasterom Sigurnost preko čvorišta: Medački džep-operacije, a s klasterom Domovinski rat preko čvorišta: Medački džep-Hrvatska.

Zaključak

Cilj ovog rada je da bibliometrijskom analizom časopisa National Security and The Future prikažemo obrađivane teme i njihovu strukturu, autore i institucionalnu pripadnost autora, kao i čitanost časopisa i članaka.

Prvi broj časopisa NSF objavljen je 2000. godine, a zadnji analizirani broj je br.3, vol.19 (2018). U 19 godina izlaženja u časopisu je objavljeno 257 članaka, od čega 238 članaka ima autore. Ovih 238 članaka s autorom potpisuju 134 različita autora. Interesantno je da su najveći broj članaka (koji imaju autora)  samostalni radovi (88,6%), a  manji broj članaka potpisuje 2 ili 3 autora, čija je suradnja uglavnom institucionalna (s izuzetkom u 6 radova), dok internacionalna suradnja nije zabilježena.

S obzirom da su članci dostupni na dvije web stranice, i zapis o broju preuzimanja članaka dostupan je na dvije web stranice (portal HRČAK i web stranica časopisa). Analiza pokazuje da su neki članci višestruko (npr. 75 puta) češće  preuzimani s jedne stranice nego s druge. Da bi se dobio što potpuniji pregled zainteresiranosti čitatelja za određenu temu, moraju se uzeti podatci na svim stranicama na kojima su dostupni i materijali tj. članci.

Analiza čitanosti, autora ili članaka pokazuje da čitanost nije obavezno povezana s produktivnošću autora. 

Vjerujemo da smo s analizom ključnih riječi i analizom supojavnosti ključnih riječi uspjeli opisati i tematske cjeline i strukturu istraživanih tema kao i njihovu međusobnu povezanost unutar područja nacionalne sigurnosti.


 



References

1.    Diodato, Virgil (1994). Dictionary of Bibliometrics. Haworth Press, New York.

2.    National Security and The Future (2019). URL: http://www.nsf-journal.hr/ (1.04.2019.).

3.    National Security and The Future Hrčak. Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (2019).  URL: https://hrcak.srce.hr/nsf (1.04.2019.).

4.    Pehar, Franjo (2010). Komunikacijska uloga hrvatskih časopisa u polju informacijskih znanosti: Bibliometrijska analiza Vjesnika bibliotekara hrvatske i Informatologije. Filozofski fakultet, Zagreb: Doktorska disertacija.

5.    Pečarić, Đilda (2010). Razvoj informacijskih znanosti u hrvatskoj. Bibliometrijska analiza doktorskih disertacija iz informacijskih znanosti 1978.-2007. Filozofski fakultet, Zagreb: Doktorska disertacija.

6.    Rushmanasab, G.; Hadagali, G. S., Muliman, R. S. (2018). Journal of Information Science: A Bibliometric Anlysis. Library Philosophy and Practice (e-journal). URL: http:digitalcommon.unl.eu/libphilprac/1974 (5.09.2019).

 

 

 


Reference:

[1] Doc. dr. sc. Đilda Pečarić – Docent (vanjski suradnik) informacijskih znanosti na  Hrvatskom katoličkom sveučilištu (od 2017.). Asistent/viši asistent  informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2006.-2016.). Objavila preko 60 radova i knjigu. Osnovna područja rada su: bibliometrija, vizualni prikaz i istraživačke metode.

[2] Pehar, Franjo (2010). Komunikacijska uloga hrvatskih časopisa u polju informacijskih znanosti: Bibliometrijska analiza Vjesnika bibliotekara hrvatske i Informatologije. Filozofski fakultet, Zagreb: Doktorska disertacija. Str. 1.

[3] Pehar, Franjo (2010). Komunikacijska uloga hrvatskih časopisa u polju informacijskih znanosti: Bibliometrijska analiza Vjesnika bibliotekara hrvatske i Informatologije. Filozofski fakultet, Zagreb: Doktorska disertacija. Str. 77.

[4] Opis časopisa na portalu: Hrčak. Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa. URL: https://hrcak.srce.hr/nsf (19.09.2019.).

[5] About The Journal. National Security and The Future. URL: http://www.nsf-journal.hr/About-The-Journal#.XYOOWWaxXIU (19.09.2019.).

[6] About The Journal. National Security and The Future. URL: http://www.nsf-journal.hr/About-The-Journal#.XYOOWWaxXIU (19.09.2019.).

[7] National Security and The Future. URL: http://www.nsf-journal.hr/ (1.04.2019.).

[8] National Security and The Future Hrčak. Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa. URL: https://hrcak.srce.hr/nsf (1.04.2019.).

[9] Izuzetak je jedan članak na njemačkom jeziku.

[10] About The Journal. National Security and The Future. URL: http://www.nsf-journal.hr/About-The-Journal (19.09.2019.).

 

[11] Posjećenost časopisa u razdoblju. Hrčak. Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=posjecenost-casopisa (19.09.2019.).

[12] Na Hrčkovoj stranici: Posjećenost časopisa u razdoblju (URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=posjecenost-casopisa) ukupna posjećenost časopisa je 282772. U ovoj analizi je posjećenost manja jer je uračunata samo posjećenost člancima, a ne i posjećenost različitim drugim prilozima kao što je impressum, sadržaj, biografije autora i sl.

[13]               U 2000. godini ne postoje podatci o preuzimanju broja 3-4.

[14]   U 2001. godini ne postoje podatci o preuzimanju broja 1-2.

[15]   U 2002. godini ne postoje podatci o preuzimanju broja 3-4.

[16] U 2008. godini ne postoje podatci o preuzimanju broja 1-2.

[17] U 2009. godini ne postoje podatci o preuzimanju broja 1 i za dokument „Radenko Radojčić: Izjava“ broj 3-4.

[18] U 2012. godini ne postoje podatci o preuzimanju broja 1-2 i u broju 4 za „Silvija Missoni, Lidija Lasić (Bilić Pešić): Prilozi“

[19] U 2013. godini ne postoje podatci o preuzimanju broja 2 i 3-4, a u broju 1 ne postoje podatci o članku „Joško Badžim: Obavještajne i represivne službe u suprotstavljanju kriminalitetu koji predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti“

[20] S obzirom da veliki broj članaka nema zapis o broju preuzimanja na stranici časopisa za najmanji broj preuzimanja je izdvojen članak koji ima zapis o broju preuzimanja na oba portala tj. obje web stranice

[21] Diodato, Virgil. Dictionary of Bibliometrics. Haworth Press, New York: 1994. Str. 54.

 

 

 

Gallery / Galerija slika

web
analytics