S obzirom na ratno stanje i činjenicu da su poginuli visoki ukrajinski dužnosnici, logično se postavlja pitanje, jesu li otklonjene sve sumnje da pad helikoptera nije bio nesretan slučaj?
- Prema preliminarnom izvješću radi se o dvije greške, o kombinaciji nekoliko slučajeva. Teški vremenski uvjeti, magla, bitno smanjena vidljivost, a u ratnim uvjetima helikopteri moraju letjeti dosta nisko kako ne bi bili u dometu protivničkih zrakoplova, s druge strane zbog masivnih napada Rusije na energetsku infrastrukturu grad je bio bez električne energije. Nisu radili niti odašiljači koji se nalaze na zgradama, koji upućuju signale prema letjelicama kako bi ih mogli izbjeći. Kombinacija ta dva događaja najvjerojatnije je uzrok ovog nesretnog događaja, istaknuo je Akrap gostujući u središnjem Dnevniku.
Gubitak vodstva MUP-a u ratnim okolnostima zasigurno je velik udarac.
- Velik, međutim, po onome što se zna, Ukrajina je uspjela osigurati proces donošenja odluka, a što je najvažnije u ovakvim situacijama.
Vladimir Putin rekao je da će Rusija sigurno pobijediti. No, kakvo je stanje na ratištu?
- To slušamo već skoro 11 mjeseci. Putinove izjave podsjećaju na izjave Miloševića 88., 89. i kasnijih godina. Situacija na ratištu je takva da Rusi pokušavaju ovladati područjem oko Bahmuta, no tamo odlučne obrane Ukrajine. Ukrajinske snage pak testiraju ruske snage na području Luhanska i Hersona te pokušavaju razdijeliti ruske obrambene snage. To su vrlo vjerojatno uvodi u ofenzivne operacije i djelovanja kakvima smo svjedočili krajem kolovoza i rujna prošle godine, ističe profesor Akrap.
Govorio je i o nagađanjima da će Rusija napraviti drugi krug mobilizacije.
- Pitanje je realnosti. Kod Rusije je problem odmak od mitova do realnosti. Rusija ima sa svojim suradnicima i snagama pobunjenih Rusa, između 300 do 320 tisuća pripadnika oružanih snaga. Kod Ukrajinaca je broj znatno veći. Rusi bi, da se popravi situacija, trebali mobilizirati od 700 do 800 tisuća ljudi, što je doslovno nemoguće. I ovako su imali problem s mobilizacijom 250 tisuća ljudi, a kamoli neki veći broj, smatra.
Ističe da su Ukrajinci jako puno naučili iz hrvatskog Domovinskog rata.
- Gdje smo mi pokazali kako se vode moderni ratovi. Ovo što vodi Ukrajina je primjer modernog rata 21. stoljeća dok je Rusija praktički sa svojim doktrinama i djelovanjima ostala u 19. i 20. stoljeću, dodaje.
Osvrnuo se i na Svjetski gospodarski forum u Davosu.
- Priča o klimatskim promjenama i djelovanju također se veže uz rat u Ukrajini. A Ispod radara prošla je izjava Henryja Kissingera koji je rekao da Ukrajina u dogledno vrijeme treba postati članica ili saveznica NATO saveza. Zapad pokazuje Rusiji zapravo da ako nastave s oružanim aktivnostima uništavanja Ukrajine, naše pozicije će ići u pravcu koji se u početku, 24. veljače prošle godine, nije mogao zamisliti, zaključuje.