News
Otvoreno o ulasku Hrvatske u Schengen
30 pro 2022 02:46:00
831 views
Prvog siječnja Hrvatska ulazi u šengenski prostor. Koje izazove nosi pozicija čuvara vanjske granice Europske unije? Kako će se štititi granice sa Slovenijom i Mađarskom nakon ukidanja graničnih prijelaza? Kako spriječiti pokušaje ilegalnog prelaska granice, kojih je sve više. Kako će ulazak u Schengen utjecati na gospodarstvo?

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako ćemo od ulaska u Schengen biti i čuvari Schengena.

- Izazovi su prisutni i s njima se nosimo već od migracijske krize 2015., 2016. godine. Nakon toga izazovi su bili vezani uz terorističke akte koji su bili počinjeni od strane migrantske populacije u zapadnoj Europi, imali smo izazov COVID-a koji je doveo do toga da se podignu interne granice između članica Schengena i tada se ubrzao proces oko reforme Schengena. Rat u Ukrajini doveo je do velikog vala izbjeglica. Kroz cijeli pregovarački proces prolazimo i nosimo se s izazovima na vanjskim granicama Europske unije i vanjskim granicama Schengena. Sigurni smo da je hrvatska policija jedna od najsposobnijih policija u Europskoj uniji, pogotovo u zaštiti vanjske granice. Sad ćemo biti aktivni i ravnopravni u raspravama koje moraju iznjedriti rješenja za budućnost, rekao je Božinović.

Gordan Akrap sa Sveučilišta Sjever, Institut za istraživanje hibridnih sukoba rekao je kako ne vjeruje da će se nešto bitno promijeniti ulaskom u Schengen.

- Ulazak u schengensku asocijaciju nije proces koji iznenađuje i koji se tek tako dogodio. Ima svoju profesionalnu i političku dimenziju. Mi smo do danas bili dio tog sustava. Ništa se bitno neće promijeniti, nego ćemo dobiti odgovornost. Hrvatska to radi i radit će kao što je to dosad radila. Ono što je najgore za nas i što će policija i sigurnosni sustavi učiniti dodatne napore jer će se otvoriti dodatni kapaciteti organizacijski i tehnički da zajedno s državama zapadnog Balkana ukaže na neprihvatljivo ponašanje Srbije koja je jedan od kreatora migranstske krize, rekao je Akrap.

Ministar Božinović se nadovezao kako se prije dva mjeseca pojavio najveći broj zatečenih migranata u Hrvatskoj iz Burundije.

- Oni su dolazili turistički na aerodrom u Beograd, a onda su se pretvarali u migrante koji su preko Hrvatske ili Mađarske ulazili u EU. Tad je komisija i određene članice izvršile pritisak na Srbiju. Oni su ukinuli bezvizni režim s nekoliko zemalja, ali ostao je cijeli niz zemalja s kojima Srbija nema vizni režim, a trebala bi imati. Liberalni vizni režimi ove godine uzrokovali su brojne izazove, rekao je.

Darinko Bago iz Udruge hrvatskih izvoznika rekao je kako je važno da ljudi koji dolaze sklapati poslove u Hrvatsku znaju da dolaze bez ikakvih ograničenja te će se tako olakšati poslovanje.

- Važno je da smo došli u ekipu država gdje je poslovanje olakšano do maksimuma. Hrvatska će uskoro postati interesantna za investicije iz SAD-a. Ulazak Hrvatske u Schengen daje nam velike prilike. Neke susjedne zemlje koje nisu u EU tehnički će malo teže ulaziti u Hrvatsku zbog pomanjkanja infrastrukture, rekao je.


Ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove Ministarstva turizma i sporta Monika Udovičić rekla je kako se želi iskomunicirati poruka-Hrvatska bez granica.

- Hrvatska je nikad bliža našim emitivnim tržištima. Na kraju smo vrlo uspješne turističke godine. Prema svim pokazateljima ovo će biti rekordna godina. Neki naši gradovi će organizirati proslave Nove godine na graničnim prijelazima. To pokazuje kako je važna činjenica što više neće biti fizičkih granica. Ljudi će više puta godišnje odlaziti na kraća putovanja i Schengen će pomoći da ćemo biti bliži, rekla je. 


Darinko Bago je rekao kako Schengen trebamo promatrati kroz kratkoročni, srednjoročni i dugoročni period.

- On je postao dio europske stečevine, ali ima svoju karakteristiku gdje ulazimo u sustav koji vapi za promjenama. Zemlje koje su unutar schengenskog prostora na probleme gledaju s komercijalne strane i pitanja potencijalnih kvalificiranih radnika, a drugi dio bi ostavili graničnim zemljama da se brinu o nekontroliranom dolasku migranata i to bi za nas mogao biti problem. Trebali bi napraviti značajniju akciju prema istočnim zemljama po ulasku u Schengen.

Davor Božinović je istaknuo kako migracije moraju biti uređene i zakonite.

- Vrlo brzo smo procijenili kako je ta stvar zakonski regulirana, a što je i praksa. Jasnim pozicioniranjem na vanjskim granicama doveli smo do toga da migranti koji su ulazili preko Srbije, da su sami odabrali rutu preko Mađarske zato što su shvatili da im je tamo jednostavnije proći. Tehnički smo opremili granicu, uvježbavaju se operativni postupci i stalno se unaprjeđuju prakse, rekao je.

Gordan Akrap je rekao kako se nada da će BiH nastaviti prema svojem europskom putu.

- To je proces koji se događa i koji će se dogoditi. Vrlo vjerojatno će doći do određenih promjena i prilagođavanja vanjske sigurnosne politike BiH u skladu s očekivanjima kao zemlje članice Europske unije da se to prilagodi, rekao je.

Božinović smatra kako Bugarska i Rumunjska trebaju ući u Schengen, ali tu se nije postiglo jedinstvo kao u hrvatskom slučaju.

- Cijelo vrijeme smo bili aktivni u komunikaciji s evaluatorima, komisijom i svima s kojima su nas pratili. Ispunjavali smo sve uvjete i jasno komunicirali što želimo postići. Bugarska i Rumunjska su malo kasnije krenule u tom smjeru, rekao je.

Monika Udovičić je rekla kako je Schengen prava stvar i za turizam.

- Na krilima ulaska u Schengen i eurozonu, novoj strategiji razvoja održivog turizma, marketinškog i operativnog plana, možemo optimistično ući u sljedeću turističku godinu, dodala je.

Akrap se nadovezao kako je Hrvatska postigla sve ciljeve koje je postavila 90-ih godina.   

 



Gallery / Galerija slika

ZgSecForum