Zbog hakera koji vode pravi kibernetički rat u doba krize puno posla imaju i tajne službe. O tim je prijetnjama reporterka Dnevnika Nove TV Josipa Krajinović razgovarala s Gordanom Akrapom s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.
Hakeri se žele dokopati novca građana, ali i sabotažom - ključnih državnih resursa. Moguća meta su im sve institucije i ključne javne usluge. Kibernetički kriminalci vrebaju i na ključne državne resurse poput vode ili energije.
O tim prijetnjama za Dnevnik Nove TV govorio je Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.
Domišljatim kibernetičkim kriminalcima pokušavaju doskočiti domaći IT stručnjaci. Na sigurnosnoj konferenciji čuo se i zabrinjavajući podatak - na dan se bilježi i do sedam milijuna različitih kibernetičkih napada.
Na konferenciji o kibernetičkoj sigurnosti predstavnici kompanija rekli su i da surađuju sa SOA-om.
To je uobičajen proces u modernim demokratskim državama gdje svaki dio društva ima svoju ulogu, svoj smisao i važnost. To je ono ispunjenje koncepta domovinske sigurnosti o kojem govorimo da ga treba u potpunosti implementirati. Država ima određene ovlasti koje može primijeniti u obrani od takvih napada iz kibernetičke domene, dok brojna znanja i mogućnosti postoje u privatnom sektoru. Tek se integracijom i suradnjom može osigurati obrana. Tako primjerice SOA može pomoći u identificiranju napadača, objasnio je Akrap.
Na upit koje to druge države žele podatke o našoj industriji i resursima, stručnjak je objasnio da to ovisi o ciljevima i zadaćama koji dobiju, ali da je većinom riječ o državama koje nisu članice Europske unije i NATO saveza, primjerice Rusija, Sjeverna Koreja, Srbija, Iran.
Oni svojim djelovanjem pokušavaju ukrasti podatke, ubaciti ili promijeniti postojeće podatke, objasnio je Akrap.
Na upit koliko građani mogu biti sigurni da se neki podaci neće objaviti, kao primjerice zdravstveni podaci u Australiji koji su bili hakirani, stručnjak objašnjava da se to može dogoditi svima i da to ne bi bilo prvi put te da je veliki broj digitalnih napada baš s ciljem krađe osobnih podataka kako bi se prodavali na crnom tržištu.
Također je naglasio da su ljudi više izloženi preko mobitela, jer na njemu provode više vremena i više aktivnosti, nego preko računala.