News
Miroslav Tuđman među prvima je upozoravao na hibridne prijetnje
31 sij 2022 01:58:00
275 views

Brzo je prošla godina otkad je nakon višetjedne borbe s koronavirusom u 75. godini u Zagrebu preminuo profesor Miroslav Tuđman, saborski zastupnik HDZ-a i najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. 

U ponedjeljak i utorak njegovi prijatelji i suradnici iz Hrvatske i inozemstva odlučili su održati online znanstvenu konferenciju njemu u čast. Organizatori su Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", čiji je prof. Tuđman bio jedan od osnivača, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je prof. Tuđman bio jedan od osnivača Odsjeka za informacijske znanosti, te Udruga sv. Jurja koju je prof. Tuđman, kao nevladinu neprofitnu i nestranačku udrugu osnovao krajem 1999. 

Na konferenciji sudjeluju priznati geopolitičari i stručnjaci iz Izraela, Slovenije, Poljske, Nizozemske, Litve, Grčke, BiH, a sudjelovat će i premijer Andrej Plenković. 

Borio se istinom i analizama 

Organizator, predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap objašnjava da je Tuđman zahvaljujući rezultatima svog rada u međunarodnoj znanstvenoj zajednici u informacijsko-komunikacijskim znanostima bio daleko ispred svog vremena. 

Već sredinom 1990-ih, pogotovo po povratku na fakultet nakon 2000., bavio se oblikovanjem javnog znanja pod utjecajem dezinformacija, a to je ono što se danas, 20 godina poslije, podrazumijeva pod fenomenom hibridne prijetnje, kaže Akrap. Kao takav Tuđman je bio prepoznat ne samo u stručnoj javnosti Hrvatske nego i u međunarodnoj. 

– On je bio dobar čovjek, stručan, odgovoran i pouzdan partner i sugovornik. U analizi znanosti moraš se voditi točnim i objektivnim informacijama, a takve je radio i dok je radio u obavještajnom sustavu. I zato smo mi, i kao služba i kao država, imali izuzetno velik broj stranih partnera, prijatelja i saveznika u tom sektoru u svijetu – dodaje Akrap. 

Miro Tuđman imao je vidljiviji i nevidljiviji dio svoje karijere, no definitivno ga je obilježilo i prezime Tuđman, pogotovo u onih desetak godina poslije smrti oca kada je uslijedila detuđmanizacija i haranga na njegovu ostavštinu. Akrap kaže da se Tuđman borio istinom, suptilnim analizama uzroka i posljedica i svim onim potezima i postupcima kojima se treba ne retuđmanizirati Hrvatska, nego vratiti je na temeljne postavke kada je stvarana moderna hrvatska država. 

A ti temelji su nacionalna pomirba Hrvata, izgradnja demokratskih institucija i ustroja države po uzoru na moderne demokratske države Zapada, sva ona politička misao pokojnog hrvatskog predsjednika da Hrvatska treba biti nacionalna država hrvatskog naroda i drugih naroda koji žive u njoj, ali da moderna Hrvatska ne smije biti sama poput otoka u moru, izolirana od svijeta, nego krenuti prema euroatlantskim integracijama. 

Primjer Ukrajine 

Borio se Miro i protiv pojednostavljivanja i površnosti, primjerice danas se kaže da je neki predsjednik Republike dobio na izborima više glasova nego predsjednik Tuđman. Međutim, treba znati da Franjo Tuđman nikada nije išao u drugi krug. Jedini. Svi su drugi predsjednici morali ići u drugi krug. Tuđman je uvijek pobjeđivao još u prvom krugu. 

Proces detuđmanizacije Hrvatske, dakle, bio je i proces dehomogenizacije države i tu je Miro Tuđman snažno radio da se to spriječi, ne polazeći od odnosa otac – sin, nego držeći se strategijskih odrednica hrvatske politike koje su dovele do toga da se u tim izuzetno nepovoljnim uvjetima 1990-ih ipak hrvatska država izuzetno brzo međunarodno priznala, organizirana je učinkovita obranu, na kraju i oslobađanje. 

I putem vojno-redarstvenih akcija i putem mirovnih operacija. Na primjeru Ukrajine jako se dobro može vidjeti koliko je veliko to što je Hrvatska uspjela kao mala država postići.

 



Gallery / Galerija slika
Nema galerije slika / No image Gallery