News
Sve je više izazova za sigurnosni sustav
10 lis 2020 01:30:00
12 views
Početkom rujna u Zagrebu je održan Sigurnosni forum pod nazivom "Hibridne prijetnje i ratovi u 21. stoljeću - kako učiniti društvo i kritičnu infrastrukturu otpornom na nove prijetnje".

Koji su zaključci s proteklog Foruma, na što je posebno upozoreno...? Drugim riječima, kako učiniti društvo i kritičnu infrastrukturu otpornom na nove prijetnje, da se poslužim dijelom naziva Foruma, pitali smo doc. dr. sc. Gordana Akrapa, predsjednika Instituta za istraživanje hibridnih sukoba iz Zagreba.

- Središnja tema ne samo ovog Foruma nego i prošlih, ali i budućih, bila je i bit će kako zaštititi društvo i državu, te temeljne vrijednosti na kojima počiva zajedništvo i snaga pojedine zajednice, od neželjenih negativnih utjecaja, posebno onih koji dolaze iz spektra hibridnih prijetnji.
Učinkovita zaštita podrazumijeva i postojanje obrambenog sustava koji nas na vrijeme može upozoriti da ćemo biti ili da već jesmo predmet agresivnih djelovanja. Nema tog društva ni te države koja bar jednom nije bila predmet i cilj hibridne agresije.
Nitko nije potpuno imun na te prijetnje. Zato stalno upozoravamo da, posebno u okviru organizacija kao što su NATO i EU, moramo djelovati zajedno u skladu s našim nacionalnim i međunarodnim interesima kako bismo obranili sva ona prava koja danas kao pojedinci i zajednice baštinimo. U tom je smislu glavni naglasak na zaštiti demokratskih izbornih procesa, u administrativnom smislu kao događaja te u političkom smislu zbog brojnih dezinformacija koje se tada pojavljuju i koje mogu postići neželjene utjecaje, jer su oni vrlo često cilj napadača.

Brojne dezinformacije, neoprezne i nezaštićene aktivnosti u cyber svijetu, i fizičkih i pravnih osoba, goleme količine osobnih i poslovnih podataka koje (ne)svjesno dijelimo sa znanim i neznanim osobama, nameću potrebu stvaranja jasnih sigurnosnih pravila i procedura kako bismo se zaštitili uz istovremeno zadržavanje svih stečenih prava i sloboda. U tom smislu razvija se potreba za stvaranjem EU/NATO digitalnog suvereniteta koji će spriječiti manipulacije i nedopuštene aktivnosti u digitalnom svijetu, a poticati sve one aktivnosti na kojima se trebaju temeljiti pozitivni utjecaju na nas, ali i svijet oko nas, nazovimo ga "digitalni zeleni/razvojni suverenitet".

UTJECAJ KORONE

U jednom od vaši ranijih intervjua za Magazin između ostalog ste kazali kako će brojnih sigurnosnih izazova biti i u sljedećim desetljećima. Koliko je pandemija koronavirusa koja je u tijeku dodatno usložnila situaciju kad se radi o sigurnosnim aspektima?

-  Sukobi  su  nezaobilazan  dio ljudske povijesti. Ali i sadašnjosti i budućnosti. Posljedice koje je SARS-CoV-2 virus prouzročio ne samo na lokalnoj nego i na globalnoj razini očituju se u gotovo svim područjima ljudskog života - od gospodarstva i sigurnosti do športa i kulture (naravno, ne mislim da je kulturni život manje bitan zato što sam ga naveo na kraju). Virus je potpuno poremetio donedavni način rad i življenja. To je, nažalost, u glavama osoba koje su sklone primjeni nasilja kao sredstvu kojim pokušavaju nametnuti vlastite stavove i mišljenja, pokrenulo procese promišljanja o tome kako ovakvu situaciju iskoristiti za neke buduće nasilne aktivnosti. Iako je uporaba bioloških oružja zabranjena međunarodnim pravilima i sporazumima, možemo očekivati da će pojedine terorističke organizacije pokušati krenuti putem pokušaja jačanja vlastitih kapaciteta vođenja biološkog ratovanja. S obzirom na to da je za razvoj takvih sposobnosti potrebno posjedovati vrlo specijalizirana znanja te posebnu tehniku i tehnologiju, kao i da će institucije brojnih država sasvim sigurno preventivno djelovati prema svima koji krenu takvim putem, nadam se da ne ćemo svjedočiti pojavi biološkog ratovanja.

ZAŠTITA ZVIŽDAČA

Javnost se u Hrvatskoj već danima i tjednima "zabavlja" temom curenja informacija vezano uz aktualne istrage DORH-a poput afere Janaf, ali i niza drugih prijašnjih istraga (slučaj Varga, afera SMS-ovi, Josipa Rimac...). No, gledajući širu sliku, curenje informacija je svjetski fenomen, a ne samo hrvatski. Kako to objasniti, zašto se curenje informacija događa, i onih vezanih uz istrage korupcije i kriminala, ali i onih vezanih uz državnu sigurnost, primjerice?

- Apsolutna sigurnost ne postoji. Međutim, različitim mjerama i aktivnostima može se utjecati na smanjivanje rizika otkrivanja pojedinih aktivnosti koje trebaju ostati tajna zbog bilo kojeg razloga. Današnje doba gdje su podaci odnosno informacije postali jedan od ključnih instrumenata u projiciranju i promicanju vlastitih interesa dovelo je do povećane potrebe za angažiranjem većeg broja osoba u procesima stvaranja novih znanja. Istovremeno je, posebno u nekim državama zapada, došlo do distribucije pojedinih ovlasti povezanih s obradom i distribucijom (ponegdje čak i sa samim prikupljanjem) prikupljenih podataka i informacija na tzv. vanjske partnere. Što je veći broj osoba upoznat s pojedinim podacima koje imaju određenu oznaku tajnosti, bitno se povećava i razina rizika da će povjereni im podaci i informacije doći tamo kamo nisu bili prvotno namijenjeni. Bez obzira na to radi li se o stranim osobama i/ili institucijama, drugim tvrtkama ili pak medijima. I vi točno upozoravate da to nije samo problem kod nas nego i činjenica koja se događa u brojnim državama. Pouzdano i nedvojbeno identificiranje osoba koje na takav način zloupotrebljavaju povjerene im informacije je izazov koji stoji ispred svakog sigurnosnog sustava.

Neka curenja informacija bila su i pozitivna, s obzirom da su zahvaljujući tzv. zviždačima razokrila neke nečasne i nelegalne radnje pojedinih sigurnosnih službi...?

- Nemojmo zaboraviti ni činjenicu da se svi primjeri "curenja" informacija u svijetu (WikiLeaks, Snowden, Panama Papers...) ne mogu staviti u cijelosti pod isti nazivnik. U nekim su slučajevima upravo curenja informacija pomogla u rasvjetljavanju brojnih prijevara i nezakonitih djelovanja. Zato su brojne demokratske države i donijele zakone o zaštiti zviždača koji upozoravaju na nezakonitosti. Tako da uvijek treba paziti na razlikovanje pokretačke ideje, odnosno motiva koji stoji iza curenja pojedinih informacija i dokumenata. Kad se utvrdi motiv te kome sve, ali stvarno, ne figurativno, koristi objava tih podataka i dokumenata, može se doći i do onih koji, možda, stoje u pozadini svih takvih procesa. Koje su to grupe ili pojedinci, domaći ili strani, tad je lakše utvrditi. (D.J.)

 

 

 

 

 

Gallery / Galerija slika
Nema galerije slika / No image Gallery

web
analytics