in memoriam Miroslav Tuđman
Mirek - plemenit čovjek i častan hrvatski domoljub
(Volume 22, No. 3, 2021.)
21 pro 2021 08:26:00
472 views
Miroslav Tuđman, sin prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, bijaše ponajprije plemenit i častan čovjek, samozatajni i marljivi znanstvenik, humanist, altruist, po znanju enciklopedist, a osjećajima hrvatski domoljub.
Nekoliko anegdota i sličica iz međusobnih razgovora možda ponajbolje oslikavaju njegov značaj, rad i djelo što ga je kao čovjek, znanstvenik i vojnik ugradio, ne samo u vlastiti život, nego i u život hrvatskoga naroda, a što je na kraju rezultiralo stvaranjem slobodne, demokratske, suverene i nezavisne hrvatske države, koja je veličanstvenim osloboditeljskim vojno-redarstvenim pothvatima od srpske okupacije oslobodila zaposjednute dijelove svoga teritorija.
Koliko Mirek bijaše čovjek posvećen životnom poslanju, a ne stjecanju zemaljskih probitaka, svjedoči i anegdota o njegovoj unuci, koja se, odgovarajući tetama u vrtiću na pitanje, što joj radi djed, požalila da je škrt. Naime, kućno poslovanje i opskrbu doma, vodile su supruga i kćerka pa je djed, koji nije hodao po trgovinama, "zaboravio" na ulogu darežljivosti u odrastanju djece, što je nakon vijesti iz vrtića morao stalno popravljati.   
 Kao čovjeka i znanstvenika posebno su ga smetale laži, neistine i krivotvorine u javnom prostoru, koji je svojim sustavnim radom, knjigama, studijama, tekstovima i predavanjima nastojao što više čistiti, kako bi se mogli stvoriti povoljni okviri za zdravo društvo, u kojem neće biti tragičan svaki pokušaj istraživanja hrvatskoga vjerskoga, kulturnoga i nacionalnog identiteta.
Tijekom ljeta 2000., kad je postao posve razvidnim učinak treće-siječanjske vlasti, Mirek se "požalio" kako je šteta što nema još najmanje dva života da napiše jedan metar knjiga i analitički pobije sve te laži koje su danomice plasirane u javnom prostoru.
Dvadesetak godina kasnije, u srpnju mjesecu, 2020. godine, pijući kavu Mate, ja i Mirek, pitamo ga  kolika je dužina objavljenih knjiga u zadnja dva desetljeća? Na to Mirek spremno odgovori: "Oko metar i dvadeset centimetara. Još samo da na jesen tiskam "Haaški krivolov" i ja sam završio svoj opus!
Dva dana nakon što se zarazio korona virusom Mirek je 14. prosinca 2020. prijateljima javio kako je engleska verzija njegove knjige "Haaški krivolov" postavljena i dostupna na mrežnim stranicama Amazone. U vremenima socijalne distance nadam se da će i ovo biti mali pomak u pravom smjeru - barem tijekom vremena, poručio je Mirek i poslao link na Kindle izdanje "Haškog krivolova": https://www.amazon.com/Poaching-Hague-Analysis-Enterprise-04-74-ebook/dp/B08QH4ST6R/ref=sr_1_1?dchild=1&keywords=miroslav+tu%C4%91man&qid=1607968503&sr=8-1
Odgovorih mu tada: Bogu hvala, ovo je zaglavni kamen koji si položio u raščišćavanje haaških štala i sotonskog haaškog krivolova. Dragi Miro, možda mi ne ćemo doživjeti puni učinak Tvog djela, ali prvi nepovratni korak odrađen je na svjetskoj pozornici.
Srdačan pozdrav!
 Mate
Dragi Bog nije Mireku podario još ona dva spominjana života, ali je zahvaljujući njegovu upornom istraživačkom radu bilo dovoljno dva desetljeća da napiše i objavi cijeli niz stručno-znanstvenih radova, studija i knjiga, među kojima su "Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salveti", "Krivi za zločin samoodređenja?", "Prikazalište znanja", "Istina o Bosni i Herecegovini", "Vrijeme krivokletnika", "Informacijsko ratište i informacijska znanost", "Programiranje istine", "Programirane hereze i hrvatski otpori", "Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije", "Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj", "Tuđmanov arhiv", "Druga strana Rubikona" te "Haški krivolov".
U tim knjigama Mirek je raskrinkao određena središta međunarodne politike, koja su na svoj način vodila rat poslije rata protiv hrvatske države, bilo medijski, sudbeno ili politički, a u kojem su kao krivokletnici sudjelovali i mnogi domaći protivnici hrvatske državne samostalnosti. 
Radom na tim knjigama i posljedcima što su ih polučili u javnosti bili su i svi Mirekovi ključni ciljevi ostvareni - porazom procesa detuđmanizacije rehabilitiran je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i njegova osloboditeljska uloga u borbi za hrvatsku državnu samostojnost, bijegom sa Zapadnoga Balkana i ulaskom u NATO i Europsku uniju definitivno se hrvatska država izdvojila iz ozbiljnih dosega velikosrpskih i južnoslavenskih državnih tvorevina. 
 Imenovanjem zagrebačke Zračne luke po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, oživotvorenje vojnoga učilišta pod istim predsjedničkim imenom te podizanjem velebnoga spomenika kod zagrebačkih fontana potvrda su onih glasovitih Kissinggerovih riječi iz pisma upućena predsjedniku Franji Tuđmanu:
"Gospodine predsjedniče, 
Vi ste zadužili svoj narod jer ste mu u povijesnim trenutcima bili na čelu i omogućili stvaranje države. Ali kao i svi veliki ljudi, niti Vi ne ćete dočekati izraze zahvalnosti za to. Učinit će to tek dolazeće generacije. Ali vjerujte, učinit će. Vi ćete biti veliki čovjek hrvatske povijesti, ali ne za života, već kada ocjene budu donesene hladnom glavom."

Gallery / Galerija slika
Nema galerije slika / No image Gallery