Editorials
Izdvojeno i djelimično suprotno mišljenje predsjedavajućeg vijeća: Kontekst
(Svezak 18, br. 3, 2017.)
11 vlj 2018 01:39:00
292 views
Claude Antonetti 


Učesnici iz Hrvatske u udruženom zločinačkom poduhvatu za koji tereti tužilaštvo bili su Franjo Tuđman, Janko Bobetko i Gojko Šušak. Oni su, nažalost, preminuli prije podizanja Optužnice, a što se tiče dokaza o njihovom učešću u zajedničkom planu raspolažemo uglavnom samo predsjedničkim transkriptima.

Stoga sam smatrao da je od ključne važnosti da se pozabavim tim transkriptima, tačnije, da obradim njih 64. Analiza tih transkripata počinje na stranici 7 ovog mišljenja, a završava zaključcima na stranicama 57 i 58.

Na osnovu sastanaka koji su održani u Zagrebu pod predsjedavanjem Franje Tuđmana, ne samo da se mogu shvatiti eventualne izjave karakteristične za inkriminisani udruženi zločinački poduhvat, već se može steći i cjelovita predstava o političkom kontekstu.

U tom dijelu obuhvatiću i zapisnike Preuzmite članak u PDF formatu Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Da bi se bolje razumjela djela i ponašanje svakog od optuženih, nužno je da se rekonstruiše politički kontekst ovog predmeta.

Da bi se stekla što tačnija predstava o događajima koji su se odigrali, oslanjao sam se uglavnom na predsjedničke transkripte, hronološkim redom, i na zapisnike Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Takođe, kako bih stekao što tačniju predstavu o situaciji, proučio sam i druge uvrštene dokumente, prije svega dokumente Ujedinjenih nacija (izvještaje generalnog sekretara i rezolucije).

Iako se dio događaja o kojima se ovdje govori pominje u presudi, budući da je riječ o kontekstu, činilo mi se neophodnimda iznesem svoje mišljenje, formirano na osnovu svih posebno relevantnih dokumenata o kojima možda nije bilo dovoljno riječi u Presudi.

Pretresno vijeće je prihvatilo velik broj dokumenata zvanih Predsjedničkim transkriptima. Ti dokumenti su manje ili više kompletni zapisnici verbatimrazgovora između Franje Tuđmana, ministara njegove vlade, stranih zvaničnika i hrvatskih zvaničnika iz Republike Bosne i Hercegovine.

Postavlja se pitanje kako je tužilaštvo uspjelo da dobije te transkripte. Odgovor je dat u predmetu Kordić i Čerkez, u kome su svjedoci objasnili kako su napravljeni ti snimci, a potom i njihovi transkripti.1 Ono što je veoma iznenađujuće jeste saznanje da su svi razgovori sistematski snimani, što je prisutnima izgleda bilo poznato budući da su se u prostorijama nalazili vidljivi mikrofoni.2 Oni su dakle znali da se njihovi razgovori snimaju.

Nažalost, mi ne posjedujemo te tonske snimke na jeziku kojim su govorili učesnici budući da su te kasete poslije ponovo korišćene, a potom bacane.3 To otvara određeni broj problema. Tonske snimke transkribovane su za potrebe suđenja na engleski jezik. Ko ih je preveo i da li prijevod odgovara formulacijama osoba koje su govorile? Isto tako, prilikom razgovora predsjednika Franje Tuđmana sa stranim zvaničnicima (npr. s lordom Owenom), ono što su i jedna i druga strana govorile prevođeno je usmeno.4 Da li je prevodilac, čije se prisustvo ne pominje, dobro preveo? Može se konstatovati i da u tekstu mjestimično ima praznina, kada osoba zadužena za transkribovanje snimaka nije razumjela šta je izgovoreno.

Što se tiče dokazne vrijednosti tih zapisa, može se dakle postaviti pitanje kolika se težina može pripisati takvoj vrsti zapisa. Da bi se riješila ta poteškoća, čini mi se neophodnim da se jedan zapis analizira u odnosu na sve ostale u cjelini kako bi se eventualno utvrdilo da li postoji neka ideja vodilja, nekakav automatizam u govoru i kako bi se otkrile greške. Upravo iz tog razloga sam proučio prevashodno64 zapisa da bih došao do generalne strukture koja bi mi omogućila da bolje razumijem šta je rečeno,kao i šta je onaj koji je govorio pred ostalim sagovornicima stvarno htio da kaže, pod cijenu otkrivanja nelogičnih ili čak lažnih izjava. Međutim, moram da konstatujem da su gotovo svi dijelovi transkripata prihvatljivi s gledišta relevantnosti i da imaju određenu dokaznu vrijednost, uprkos prazninama koje nažalost uočavamo u pitanjima i odgovorima.

Da bih omogućio bolje razumijevanje, morao sam da rezimiram te razgovore dokument po dokument, a svoje zaključke iznosim u tekstu u kurzivu koji se uvodi znakom (>). Smatrao sam to neophodnim budući da se na taj način događaji opisani u Optužnici mogu sagledati u kontekstu tih razgovora i u cjelovitom "osvjetljenju".

A) Predsjednički transkripti

1. Na 7sjednici Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske održanoj 8. juna 1991. godine, predsjednik Tuđman je izjavio da su, u smislu osamostaljenja Hrvatske, bilo da je riječ o potpunom osamostaljenju ili o državnom savezu, današnje granice Hrvatske, u obliku u kome su uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata, apsurd s upravnog, saobraćajnog i aspekta zaštite tih granica.5 Rješenje bi, dakle, bilo u podjeli Bosne i Hercegovine. Ta podjela bi bila u interesu kako Srbije tako i Hrvatske. Muslimanska komponenta bi, pak, bila primorana da prihvati to rješenje.6

Po riječima Franje Tuđmana, hrvatsko vodstvo HDZ-a u BiH podržavalo je stajalište Hrvata iz Hrvatske o razgraničenju Bosne i Hercegovine i određivanju granica Hrvatske.7 Ukoliko bi događaji krenuli nedemokratskim tokom, hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine morali bi da budu spremni da donose "hrvatske odluke", kao što će srpski političari donositi "srpske odluke."8

>Nesumnjivo je jasno da se, 8. juna 1991., predsjednik Tuđman teorijski zalaže za podjelu Republike Bosne i Hercegovine. Ove njegove izjave idu u prilog stavu tužilaštva u vezi s Velikom Hrvatskom. Postavlja se pitanje da li će se ta želja konkretizovati i djelima. Takođe treba primijetiti da su te izjave davane prije nego što se međunarodna zajednica angažovala kroz konferencije, razgovore, rezolucije, itd.

2. U okviru 36. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske održane 12. novembra 1991., Franjo Tuđman Mate Boban uglavnom razgovaraju o različitim važnim pitanjima poput situacije u Vukovaru, u Dubrovniku, te o nacionalnom i političkom statusu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.9

- Franjo Tuđman saopštava da je dobio dokument koji je potpisalo 18 predstavnika Hrvata, u kojem se izvještava o tome da su se 15. oktobra 1991. sastali predstavnici Hrvata iz 18 opština Bosne i Hercegovine, među kojima su bili Gornji Vakuf, Prozor, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Čapljina i Stolac.10

- Franjo Tuđman je izjavio da će Republika Hrvatska pomoći svojom podrškom i koordinacijom vojnog organizovanja u sedam opština koje se nalaze u blizini granica Banovine Hrvatske iz 1939., a u sastavu su Hrvatske zajednice Bosanske Posavine (Brčko, Orašje, Šamac, Odžak, Bosanski Brod, Derventa i Doboj).11

- Pored toga, on je najavio da će sprovesti mobilizaciju dobrovoljaca u Bosni i Hercegovini kako bi hrvatske opštineorganizovale svoju lokalnu odbranu od dobro naoružanih Srba, ali i od "sigurno podosta" naoružanih Muslimana.12

- Franjo Tuđman je izjavio da Republika Hrvatska treba da tim opštinama izda direktive da i one osnuju hrvatske zajednice opština (Bosanske Posavine, Travnika), budući da na tom području već postoje srpske zajednice.13

>Jasno se vidi da je u novembru 1991. više opština samoinicijativno odlučilo da se ujedine, ali će svega sedam njih, koje su u blizini Hrvatske, dobiti pomoć Republike Hrvatske. Inicijativa dakle nije potekla iz Zagreba već su je pokrenuli Hrvati Republike Bosne i Hercegovine zabrinuti zbog akcija Srba. Osim toga, treba primijetiti da bi Tuđman, da je imao namjeru da anektira ta područja, morao da kaže da će direktno intervenisati putem hrvatske vojske, no on govori samo o podršci ili koordinaciji vojnog organizovanja u sedam opština u blizini hrvatske granice.

Paradoksalno je, dakle, konstatovati da su Muslimani iz tih opština željeli da budu u sastavu Hrvatske, što ukazuje na kompleksnost problema.

3. Na 39. sjednici Vrhovnog državnog vijeća održanoj 18. novembra 1991. (kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, zamjenici ministara koji su učestvovali u radu Vijeća, državni tužilac, javni pravobranilac i šefovi informacija),14Franjo Tuđman je izjavio da se ne radi o odluci kojom se uspostavlja Zajednica Herceg-Bosne već o deklaraciji koja predstavlja dokaz da Hrvati Bosne i Hercegovine rade na tome da osnuju svoju zajednicu, no bez odvajanja od Bosne i Hercegovine.

- Ovaj dokument ne ide u prilog teoriji o Velikoj Hrvatskoj jer, po riječima Franje Tuđmana, Hrvati iz Bosne i Hercegovine ne žele odvajanje od Bosne i Hercegovine.15

4.            Predmet sastanka održanog u Zagrebu 8. januara 1992. između Franje Tuđmana i drugih zvaničnika, kome su prisustvovali Josip Manolić, Gojko Šušak, kao i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nikola Koljević i Franjo Boras, bio je razgovar o podjeli Bosne i Hercegovine između Srba i Hrvata.16

- Po riječima Franje Tuđmana, Evropa i ostatak svijeta bili su skloni tome da podrže podjelu Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije kako bi se izbjeglo stvaranje islamske države u Evropi.17

>Taj sastanak omogućava da se bolje shvati pristup onih koji su smatrali da rješenje za Bosnu i Hercegovinu treba tražiti pravnim putem (referendum). Franjo Tuđman pak iznosi svoju tezu o stavu Evrope o podjeli Bosne iHercegovine: to učvršćuje moj utisak da je Franjo Tuđman znao da će o podjeli odlučivati međunarodna zajednica i da to ne zavisi od njegove volje.

5.Dana 3. marta 1992., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, održan je sastanak između Franje Tuđmana i Gojka Šuška, kome su prisustvovali i Janko Bobetko, Ivan Čermak, Ivan Milas, kao i delegacija koju su, između ostalih, sačinjavali Perković, Čalović, Munivrana, Adanić, Mijatović i dr. Miomir Žužul.18

-Franjo Tuđman je izjavio da će izdati naređenje da se osnuju zapovjedništva.19Gojko Šušak je izjavio da je poslao oružje20i da pukovnik Mikulić njemu i generalima Bobetku i Rosi dnevno šalje izvještaje o aktivnostima u svakoj opštini.21

>Dakle, jasno je da je, u martu 1992. godine, na dalmatinskoj obali u Hrvatskoj,radi koordinacije osnovano zapovjedništvo i da je Hrvatska vojskaobavještavana o dejstvovanju u svim opštinama.

6.Dana 4. marta 1992., Franjo Tuđman je održao sastanak sa vojnimzapovjednicima vojske Republike Hrvatske i drugim zvaničnicima.

>Vidi se da u martu 1992. godine 4. i 16. brigada HV-a djeluju u Hercegovini bez naređenja, zato što hercegovački Hrvati ne mogu da održe liniju odbrane Mostara u Popovu Polju. Cilj je odbrana od srpske vojske, ne razmišlja se o ofanzivi na bosanske Srbe budući da je ratište tada bilo u Dubrovniku, a niti o ofanzivi na Muslimane.

7.Cilj sastanka održanog 10. marta 1992. bio je u prvom redu razgovor o rukovodstvu HDZ-BiH.22 Franjo Tuđman je objasnio da postoje tri kandidata za predsjednika HDZ-BiH.23 Franjo Tuđman je izjavio da je Miljenko Brkić najbolji kandidat za predsjednika HDZ-a, a da Mate Boban ostaje  dopredsjednik, s ulogom koncentrisanom na organizovanje organa hrvatske vlasti za hrvatsku jedinicu u Bosni i na ekonomska pitanja.24 Međutim, Franjo Tuđman je rekao da će, u slučaju da Miljenko Brkić odbije, predsjednik biti Mate Boban.25Osim toga, Franjo Tuđman je izjavio da će Markešić biti razriješen dužnosti tajnika stranke i da će neko drugi biti imenovan na njegovo mjesto.26

- Mate Boban je predložio da se u Splitu organizuje više javnih tribina HDZ-a s predstavnicima Herce-Bosne kako bi se ovi obratili Hrvatima.27Franjo Tuđman je prihvatio prijedloge Mate Bobana i zatražio od Perice Jurića i Drage Krpine da organizuju glavni odbor s Matom Bobanom, Kljujićem i Miljenkom Brkićem.28

- Franjo Tuđman je izvijestio da ga je Alija Izetbegovićpozvao na jedinstvo Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini i da mu je rekao da pusti Srbe da "se izdvoje u geto".29Po Franji Tuđmanu, to bi trebalo da dovede do stvaranja muslimansko-hrvatske Bosne i Hercegovine.30

- Franjo Tuđman je izjavio da su gospodin Vance, kao i Evropska zajednica, ocijenili da je program koji je predložio HDZ-BiH prihvatljiv, što je veliki uspjeh.31[**]

> Na osnovu tog sastanka HDZ-a može se konstatovatida je Franjo Tuđman direktno učestvovao u odlučivanju bosanskih Hrvata o tome ko će biti predsjednik HDZ-BiH, pri čemu se Mate Boban pominje kao drugi mogući kandidat. Zanimljivo je primijetiti da se čini da je Alija Izetbegović bio sklon razdvajanju u odnosu na Srbe, kako bi ono što ostane bila muslimansko-hrvatska Bosna i Hercegovina.

8.Dana 20. aprila 1992., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, održan je sastanak Franje Tuđmana i međunarodnih zvaničnika.

Franjo Tuđman je izjavio da ga Hrvati iz Bosne i Hercegovine mole da se neodrekne teritorija koje su prije Drugog svjetskog rata pripadale Hrvatskoj,odnosno da se ne odrekne teritorija u Bosni i hrvatskog stanovništva Bosne iHercegovine.32

- Po njegovim riječima, novu Republiku Bosnu i Hercegovinu trebalo bi da činetri naroda, među kojima Hrvati ne bi bili manjina i u kojoj bi imali prava kaodržavotvoran narod, nateritorijama na kojima su Hrvati većinskostanovništvo.33

Franjo Tuđman je podsjetio da je Republika Hrvatska priznala nezavisnost isuverenost Bosne i Hercegovine.34

> Franjo Tuđman pred američkim ambasadorom WarrenomZimmermanom nastupa s dvostrukim diskursom. S jedne strane, on podsjeća da bosanski Hrvati od njega traže da se ne odrekne teritorija sa hrvatskim stanovništvom u Bosni, dok istovremeno kaže da je Republika Hrvatska priznala nezavisnost BiH.

9.Dana 21. jula 1992., u Zagrebu je održan sastanak Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića.

- Alija Izetbegovićje izjavio da HVO u srednjoj Bosni pokušava da preuzme vlast na područjima na kojima Hrvati čine svega 20 do 30%, a Muslimani 60 ili 70% stanovništva.35Alija Izetbegovićje izjavio da je HVO naoružala i/ili da mu u tome pomaže Republika Hrvatska i da ima mitraljeze i minobacače,36 da se saradnja između HVO-a i TO-a u nekim područjima pogoršala zbog namjere HVO-a da stvori svoju državu unutar Bosne i Hercegovine.37

- Alija Izetbegovićje izjavio da se protivi tome da vojna struktura postane zamjena za strukturu civilne vlasti i odbio da se HVO legalizuje kao takav.38 Naime, Alija Izetbegovićje izjavio da, ukoliko HVO bude prihvaćen kao vojna struktura, Bosna i Hercegovina neće kao trajno rješenje priznati niti prihvatiti HVO kao zamjenu za civilne vlasti.39

- Frano Tuđman je odgovorio da od delegacije Predsjedništva Bosne i Hercegovine očekuje da uspostavi "[v]ladu koja će odgovarati prilikama koje su nastale u ratu" i onome što traži Evropska zajednica.40

- Franjo Tuđman je izjavio da je Zapadna Hercegovina "etnički najčišći kraj", sa stanovništvom od 98% ili 99% Hrvata.41

- Franjo Tuđman je uvjeravao Aliju Izetbegovićada će granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske ostati onakve kakve priznaje međunarodna zajednica.42

- Franjo Tuđman je objasnio da je Republika Hrvatska, upravo u nastojanju da se poštuju te granice, pozvala hrvatski narod da izađe na izbore i na referendum.43

- Franjo Tuđman je Aliju Izetbegovićapodsjetio na opredjeljenje Hrvatske da podržava jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, no istovremeno je od njega zatražio da vodi računa o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.44 Naime, Franjo Tuđman je izjavio da se mora naći rješenje kako bi Hrvati bili jedna od konstitutivnih jedinica Bosne i imali pravo na dvojno državljanstvo.45 U sedmoj tački Sporazuma postavlja se načelo da Republika Bosna i Hercegovina kroz svoje propise o državljanstvu treba da prizna pripadnike hrvatske etničke zajednice u Bosni i Hercegovini.46

>Sastanak Franje Tuđmana i A. Izetbegovića, održan 21. jula 1992., zanimljiv je zbog toga što se razgovaralo o svim problemima.

Franjo Tuđman je ponovo insistirao na nediranju granica. Zalagao se za to da hercegovački Hrvati moraju da imaju dvostruko državljanstvo.

Bitna stavka je tačka 5 sporazuma u kojoj stoji da je HVO sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine.

 

10.U Zagrebu je 1. avgusta 1992. održan sastanak Franje Tuđmana, SlobodanaPraljkai više drugih zvaničnika, među kojima su bili Anton Tus, VinkoVrbanac, Josip Lucić, I. Agotić, S. Letica i Jezerčić.

- Slobodan Praljakje rekao da je Ivanu Čermakudao preciznu etničku kartu na kojoj je jedna linija pokazivala mjesta gdje je većinsko stanovništvo hrvatsko, sa nešto muslimanskog.47 Slobodan Praljakje izjavio da se Ivan Čermaksprema da napravi fortifikacije u skladu s tom linijom, koju je Franjo Tuđman nazvao "etničkom linijom".48

- Rekao je da je od Ivana Čermakazatražio da nekoliko svojih ljudi pošalje u opštine da bi se sredili organizacioni problemi.49

- Slobodan Praljakje izložio probleme vezane za naoružavanje i neorganizovanost u Slavonskom Brodu i Bosni, s kojima se suočavaju naročito 139., 157. 103. i 108. brigada,50 kao i probleme u Posavini, posebno vezano za neshvatanješta Posavina znači za Republiku Hrvatsku.51Slobodan Praljakje izjavio da je uništio stanicu policije u Slavonskom Brodu.52

>Na osnovu tog sastanka može se shvatiti uloga Slobodana Praljka i njegov stav o etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine.

11.U Zagrebu je 29. avgusta 1992. održan sastanak Franje Tuđmana, AlijeIzetbegovića, Mate Bobana, Josip Manolića i Gojka Šuška.

- Franjo Tuđman je izjavio da nema razloga da gradovi Nevesinje i Gacko budu u hrvatskom dijelu, ali da postoji problem hrvatske Bosanske Posavine.53

- Izjavio je da je Hrvatska prihvatila 400.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, uglavnom Muslimana, i da Hrvatska omogućava snabdijevanje Bosne i Hercegovine.54

>    Na tom sastanku Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića i Mate Bobana govorilose o položaju 400.000 izbjeglica.

12.Dana 11. septembra 1992., u Zagrebu je održan sastanak kome su prisustvovaliFranjo Tuđman, Slobodan Praljak i Gojko Šušak.

- Franjo Tuđman je izjavio da će Hrvatska ustrajati u tome da područja koja su bila dio Banovine Hrvatske demografski i geopolitički pripadaju Hrvatskoj.55

>    Taj sastanak je omogućio da se govori o Banovini, koja je, po Franji Tuđmanu,demografski i geografski dio Hrvatske.

13.Na sastanku sa Hrvatima iz Republike Bosne i Hercegovine održanom 17.septembra 1992., Franjo Tuđman je izjavio da je Hrvatska branila Hercegovinusa HVO-om zato da bi se tamo uspostavila hrvatska vlast i iskazao je namjeru datu vlast i održi.56Franjo Tuđman je pozvao da se radi na jedinstvu vojneorganizacije i političke vlasti.57

- Jadranko Prlić je pomenuo pomoć Hrvatske u odbrani hrvatske teritorije u Bosnii Hercegovini.58

- Franjo Tuđman je podsjetio na stav Hrvatske, koja se zalaže za to da se Bosna i Hercegovina organizuje u tri konstitutivne jedinice.59

- Jadranko Prlić je izjavio da vojnici HVO-a i organi vlasti imaju za cilj formiranje i uređenje Bosne i Hercegovine u skladu sa načelima Evropske zajednice,odnosnokonstituisanjeBosneiHercegovinesatrinacionalnejedinice.60

- Franjo Tuđman je izjavio da će se, ako Bosna ne bude vodila računa o interesima Hrvata, Hrvatska opredijeliti za secesiju, pri čemu će jedan dio pripasti Srbiji, drugi Hrvatskoj, a ostaće muslimanska državica koja neće moći da pretenduje na stvaranje neke veće islamske države u Evropi.61Franjo Tuđman je izjavio da će, kako bi se osigurala područja koja su od bitnog značaja za Hrvatsku, muslimanski dio između srpskog dijela Cazinske i Bihaćke krajine nužno biti vezan za Hrvatsku.62

- Franjo Tuđman je izjavio da je problem Bosne i Hercegovine od istorijskog i geopolitičkog značaja za Hrvatsku.63 U preambuli Ustava Hrvatske rečeno je da održanje hrvatske državnosti podrazumijeva i Banovinu Hrvatsku.64 Objasnio je da je priznanje nezavisnosti Hrvatske od strane evropske i međunarodne zajednice bilo osnov za nastavljanje hrvatske politike u Bosni i Hercegovini.65 Franjo Tuđman je izjavio da je od ključne važnosti da se ustroji vojska i da se odbrane Hercegovina i Bosanska Posavina.66

- Pored toga, Franjo Tuđman se izjasnio u prilog potpisivanja sporazuma izmeđuHrvatske i Bosne i Hercegovine kako bi Hrvatska dobila legalitet za angažman uBosni i Hercegovini.67

- Rekao je da Muslimani iz Bosne i Hercegovine mogu da se naoružavaju samopreko Hrvatske i izjavio da Hrvatska namjerava da poštuje rezolucije Savjetabezbjednosti.68

- Pozvao je na izbjegavanje svađe s Muslimanima, ali je takođe rekao da se ne trebapodvesti pod politiku Alije Izetbegovićaili bilo koju drugu muslimanskupolitiku.69

- Izjavio je da bi Hrvati mogli da izgube Bosnu i Hercegovinu ako zaborave da postoji težnja Muslimana da se stvori islamska država u Bosni i Hercegovini.70

- Izjavio je da je Izetbegovićtokom pregovora odbio da potpiše vojni sporazum, koji bi Hrvatima omogućio da se direktno angažuju u Bosanskoj Posavini. 71

-Izjavio je da je za pregovore i prijateljstvo s Muslimanima.72

> Na osnovu tog sastanka s predstavnicima HDZ-a vidi se da je na kraju upozoreno na stav međunarodne zajednice i da se govorilo o postojanju tri konstitutivne jedinice u BiH. Treba da se napomene da je Izetbegovićevo odbijanje Tuđmana onemogućilo da direktno interveniše u Posavini.

14. Na sastanku održanom u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu 26. septembra 1992. godine, kome su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić, Slobodan Praljak, Gojko Šušak, Hrvoje Šarinić J. Lucić, Franjo Tuđmanje izjavio da bi zaključivanje sporazuma o ustrojstvu Bosne i Hercegovine bilo mudro rješenje za okončanje tog rata.73

- Franjo Tuđman je izjavio da teška politička i vojna situacija Hrvata čini nužnim da se potpiše sporazum kojim bi se opravdalo angažovanje Hrvatske.74

- Franjo Tuđman je izrazio svoju zabrinutost zbog težnji Muslimana da preuzmu kontrolu nad područjima Bosne i Hercegovine koja je oslobodio i na kojima vlast ima HVO.75

- Slobodan Praljakje govorio o razgovorima vođenim u vladi o tome da se izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine dopusti da uđu u Hrvatsku budući da se već nalaze na teritoriji gdje žive Hrvati.76 Prema riječima Slobodana Praljka, te izbjeglice treba potom da se u Hrvatskoj pošalju na granicu, a dalje "kako god znaju".77 Slobodan Praljak je međutim izjavio da će biti teško istjerati osobe koje su se nastanile na teritoriji Travnika, naglasivši nužnost njihovog istjerivanja da bi Hrvati na području Travnika ostvarili majoritet.78

- Franjo Tuđman je izjavio da će Srbi dati hvatska područja od 100 km uz rijeku Savu, koja su bila u sastavu autonomne Banovine Hrvatske.79Dodao je i da Srbi nude teritoriju koja se prostire do Bosanskog Broda, drugim riječima, dali bi im više ukoliko obje strane prestanu s borbama.80

-          Franjo Tuđman je saopštio da je Panić u Ujedinjenim nacijama iznio da Hrvatska u Bosni i Hercegovini ima 30.000 regularnih i 10.000 neregularnih vojnika i insistirao je na neophodnosti vojne saradnje s Muslimanima da bi Hrvati mogli braniti svoje pozicije.81

- Franjo Tuđman je izjavio da je HVO-u rekao da se brani, ali i da pregovara s obje strane.82

>  Jasno je da se Franjo Tuđman u septembru 1992. zalaže za pregovore s Muslimanima i da se vode razgovori sa Srbima.

15. Dana 27. novembra 1992., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, održana je 5. sjednica Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost (VONS), a prisustvovali su joj Franjo Tuđman, Janko Bobetko Hrvoje Šarinić.

- Franjo Tuđman je objasnio da Hrvati moraju raditi na tome da Bosna i Hercegovina bude organizovana kao "zajednica tri konstitutivna naroda gdje hrvatski narod ima osiguran svoj položaj",83ali ako međunarodna zajednica dopusti da Srbi izdvoje svoja područja, Muslimani moraju biti saveznici Hrvata, da bi se očuvali hrvatski interesi.84

> Ta izjava Franje Tuđmana pred Vijećem za obranu 27. novembra 1992. nedvosmislena je: kaže se da BiH mora da bude uređena kao zajednica tri konstitutivna naroda i da bi, ako međunarodna zajednica dopusti Srbima da izdvoje svoja područja, Muslimani morali da budu saveznici Hrvata. Primjetno je da se ne pominju događaji u Prozoru...

16. Dana 5. decembra 1992., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, održan je sastanak kojim je predsjedavao Franjo Tuđman, a prisustvovali su mu Janko Bobetko, Gojko Šušak i drugi zvaničnici.

- Franjo Tuđman je izjavio da je Hrvatska osigurala hrvatsku teritoriju u zapadnoj Bosni i Hercegovini, što je od strateške važnosti za Hrvatsku.85  Pored toga, po riječima Franje Tuđmana, hrvatski narod u Bosni i Hercegovini uživa punu samostalnost na području HZ HB, kao i međunarodno priznanje, a ima pravo i na onaj dio Bosanske Posavine koji je nastanjen pretežno Hrvatima.86

-          Franjo Tuđman je istakao da se priznanje prava Hrvata u Bosanskoj Posavini može postići putem razgraničenja.87 Dodao je da je u istorijskom i strateškom interesu Hrvatske da Srbima ili bilo kome drugom ne prepusti područje Cazinsko-bihaćke krajine, zbog geopolitičkog i strateškog položaja Hrvatske.88

- Franjo Tuđman je izjavio da se sada može razgovarati o unutrašnjem uređenju Bosne i Hercegovine u federalnu zajednicu tri naroda.89

> U decembru 1992., Franjo Tuđman govori o važnosti Bosanske Posavine za sigurnost Republike Hrvatske, pri čemu je ipak ne svojata nego ponovo govori o ustrojstvu Bosne i Hercegovine koja bi se sastojala od tri naroda.

17. Dana 15. januara 1993., u Zagrebu je održan sastanak kojem prisustvuju Tuđman, CyrusVance, lord Owen, Ahtisaari, Alija Izetbegović i Mate Boban.

- Mate Boban izjavljuje da podržava Vance-Owenov plan.90

Ahtisaarije primijetio da je jedna od pozitivnih stvari u tom procesu saradnja hrvatske i muslimanske delegacije.91

- Mate Boban je izjavio da u Mostaru muslimanska strana ima udio od 50% u privremenoj izvršnoj vlasti92 (Izetbegović nasuprot tome tvrdi da u Mostaru nema nijednog muslimanskog predstavnika)93 i da u nekim opštinama slobodne zone, posebno u Konjicu, Vakufu i Jablanici, Muslimani u privremenoj izvršnoj vlasti sudjeluju sa 100%.94

- Mate Boban je takođe izjavio da Hrvati od prvog dana predlažu Muslimanima da se osnuje zajedničko zapovjedništvo za obje vojske.95

- Franjo Tuđman je izjavio da je nekim Hrvatima koji su zajednicu Herceg-Bosnu htjeli da proglase konstitutivnim dijelom Hrvatske preporučio da organizuju referendum i da sarađuju s Muslimanima.96

> Taj sastanak na visokom nivou između glavnih aktera pokazuje da se Mate Boban slaže sa Vance-Owenovim planom i da Franjo Tuđman ispoljava rezerve u vezi sa stavom nekih Hrvata koji Herceg-Bosnu žele da proglase konstitutivnim dijelom Hrvatske te kaže da treba organizovati referendum i sarađivati s Muslimanima.

18. Dana 20. januara 1993., održan je u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu sastanak kojem su prisustvovali Franjo Tuđman, CyrusVance, lord David Owen i predstavnici bosanskih Hrvata.

- Franjo Tuđman se izjasnio za saradnju s Muslimanima kako bi se odvratila srpska agresija.97

>    Ponovo se, i to u prisustvu lorda Owena i CyrusaVancea, govori o saradnji sMuslimanima.

19.          Na 8. sjednici Predsjedničkog vijeća održanoj u Predsjedničkim dvorima uZagrebu, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Antun Vrdoljak, Ivan Milas,Gojko Šušak, Vladimir Šeks, Jure Radić i drugi, Ivan Milas je izjavio dazvanična propaganda treba da naglašava njihovu odanost međunarodnomporetku.98

>    Nema nikakve sumnje da se afirmiše poštovanje međunarodnog poretka odstrane Hrvatske.

Takođe se ponovno konstatuje nužnost saradnje između Hrvata i Muslimana.

20.          Na 2. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost (VONS), FranjoTuđman je pročitao dopis koji mu je uputio Jadranko Prlić, a u kojem ovajkaže da će HVO, ako se situacija pogorša, zatražiti vojnu pomoć Hrvatske.99

>    Na sjednici Vijeća za obranu, Franjo Tuđman čita dopis Jadranka Prlića ukome se govori o eventualnoj vojnoj pomoći.

21.          Na 4. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost (VONS), FranjoTuđman je izjavio da Hrvati moraju ustrajati u svom stavu da Bosna iHercegovina treba da ostane samostalna, ali samo kao zajednica tri konstitutivna naroda.100

 

>    Taj sastanak, održan 24. februara 1993., pokazuje jednoglasnost u pogledupodrške Vance-Owenovom planu, kao i želju da Republika Bosna iHercegovina ostane samostalna.

22. Na sastanku održanom 8. marta 1993. godine između Tuđmana i predstavnika opština srednje Bosne i HVO-a, među kojima su bili Mate Boban Mirko LasićPero Skopljak, predsjednik HDZ-a u Vitezu i potpredsjednik HVO-a u Vitezu,101 izjavio je da je održan sastanak predsjednika HVO-a i HDZ-a iz pet opština srednje Bosne (Travnik, Novi Travnik, Busovača, Zenica i Vitez) u cilju realnog informisanja o položaju hrvatskog naroda u srednjoj Bosni.102

- Mate Boban je izjavio da je "Herceg Bosna tu i ona trajno ostaje"103 i da je zadatak bosanskih Hrvata "tamo Hrvatsku zadržati i stvoriti".104

- Uoči posjete turskog predsjednika, Franjo Tuđman je izjavio da zasad, s jedne strane, treba izbjegavati izazivanje sukoba s Muslimanima i pokazati spremnost na saradnju, ali da, s druge strane, ne treba ni u čemu popuštati.105

- Gojko Šušak je izjavio da je "Praljak [...] dolje stalni" i da je napravio spisak imena pukovnika koje tamo treba poslati.106

>    Taj sastanak Franje Tuđmana i predstavnika opština srednje Bosne, održan 8.marta 1993., obiluje informacijama. S jedne strane,  vidi se da je Franjo Tuđman savjetovao umjerenost kako bi se izbjegli sukobi, kao i to da je Slobodan Praljak poslat u Bosnu i Hercegovinu na stalnoj osnovi.

23.          Sastanak Franje Tuđmana, Mate Bobana i Alije Izetbegovića, održan uPredsjedničkim dvorima u Zagrebu 27. marta 1993., Franji Tuđmanu je bioprilika za izjavu da je čuo kako Praljakkaže da vjeruje da Hrvati griješe premaMuslimanima u Herceg-Bosni. Istom prilikom je Tuđman potvrdio svojpristanak da Praljaktamo ode.107

- Franjo Tuđman je izjavio da, u slučaju da svijet podrži Srbe, Muslimani i Hrvati moraju sarađivati.108

>  Još jednom se ističe potreba saradnje. Može se takođe primijetiti da Tuđman na neki način osuđuje maltretiranja Muslimana.

24.Na sedmoj sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu bezbjednost (VONS),održanoj 15. aprila 1993., Franjo Tuđman je izjavio da je Mati Bobanusavjetovao da sarađuje s Muslimanima i da izbjegava sukobe "iz strateškihrazloga".109

- Franjo Tuđman je izjavio da je francuskim, američkim i ruskim predstavnicima predložio da se Vance-Owenov plan svede na "tri konstitutivne jedinice"110 iizvijestio jeosvojojnamjerida  sturskom  vladompotpišesporazumo prijateljstvu i saradnji.111

> Na tom sastanku Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost, održanom 15. aprila 1992., Franjo Tuđman ponovo izražava spremnost na saradnju s Muslimanima. Primjetno je da nema nikakvog konkretnijeg pominjanja događaja u Sovićima i Doljanima.

25. Na 8. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost (VONS), održanoj 27. aprila 1993., Franjo Tuđman je izjavio da je strateški interes i Zapada i Hrvatske da se s Muslimanima sarađuje, ali da treba voditi računa o tome da se zadrže teritorije u BiH za koje je Hrvatska zainteresovana.112

- Franjo Tuđman je izjavio da "svijet [...] neće dopustiti da izvršimo  [...] etničko čišćenje, znači [...] nekakav kompromis je nužan".113

- Franjo Tuđman je poslije toga objasnio u čemu bi se ti kompromisi mogli sastojati: u prihvatanjuAhtisarijevih, Cutilleirovih, Vanceovih i Owenovihprijedloga, te u pristajanju na ustupke u istočnoj Slavoniji i Baranji.114On dodaje da bi takav kompromis za Hrvate bio najmanje bolno rješenje.115

>  Jasno je da se Franjo Tuđman zalaže za međunarodno rješenje i da osuđuje etničko čišćenje.

26. Na 9. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), održanoj 11. maja 1993. godine, Franjo Tuđman je izjavio: "[O]ni su tu naselili izbjeglice iz istočne Bosne i srednje Bosne, ne samo [u] Mostar, nego i u čisto hrvatska mjesta u Hercegovini, tako da su promijenili, mijenjaju znači nacionalni sastav tih mjesta."116

- Izjavio je da sukob u Bosni proističe iz "redovnog, ne normalnog stanja" između Muslimana i Hrvata i da se to pretvorilo u antihrvatski sukob zbog ustaških i nacističkih znakova u Vitezu, a navodno i u Mostaru.117

- Franjo Tuđman je izjavio da je svima, "sve do Clintona", rekao da će podržati održivost BiH kao konfederacije tri konstitutivna naroda.118Dodao je da je to način da se osigura hrvatska teritorija u Bosni i Hercegovini.119

- Franjo Tuđman je izjavio da u Bosni i Hercegovini u provinciji br. 3 (drugim riječima, na području od Tuzle do Orašja), postoji saradnja između Hrvata i Muslimana, a da se sad planski ide za tim da se politički postigne da Hrvati pristanu da ta pokrajina ne bude hrvatska, nego hrvatsko-muslimanska.120

>Ovaj sastanak Vijeća za obranu i nacionalnu bezbjednost održava se dva dana nakon događaja u Mostaru. Primjetno je da se taj događaj ne pominje.

Franjo Tuđman se osvrće na promjenu nacionalnog sastava uslijed priliva izbjeglica iz srednje i istočne Bosne.

Ponovo se govori o saradnji između Hrvata i Muslimana, na primjer u provinciji br. 3.

Najviše iznenađuje izjava Josipa Manolića da je postojanje Bosne nemoguće i da je rješenje da se Muslimanima ostavi jedna mala Bosna...

27. Na 10. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost (VONS), održanoj 20. maja 1993., Franjo Tuđman je izjavio da misli da je sastanak u Međugorju biopun uspjeh za Hrvate, prije svega zato što je na njemu preispitana (odnosno skinuta) odgovornost Hrvatske za zaoštravanje sukoba s Muslimanima.121

- On napominje da su muslimanski predstavnici pristali na to preispitivanje samo zato što je on prije sastanka privatno Izetbegoviću u Splitu rekao da je ponašanje Muslimana, odnosno ulaženje u sukob s Hrvatima i pokušaji da se osvoje teritorije pod upravom i kontrolom Hrvatske, ravno političkom samoubistvu.122 Dodao je da Hrvatska ne može da prihvati da izgubi područja koja su bila dio Banovine, bez obzira na to što se tamo nalazi velik broj uglavnom muslimanskih izbjeglica.123

- Hrvatska ne može da prihvati ni to da Muslimani promijene demografsku sliku Mostara i Travnika, jer bi u suprotnom bila ugrožena čitava južna Hrvatska iDalmacija.124

- Franjo Tuđman je bosanskim Hrvatima objasnio da će prihatanjemsprovođenjaVance-Owenovog plana hrvatski interesi biti zaštićeni125  i izjavio da je predstavnike bosanskih Hrvata upozorio na to da politika zaoštravanja sukoba s Muslimanima ugrožava interese Hrvatske zbog prijetnji Evropske zajednice i SAD-a sankcijama.126

- Izjavio je da će, ako se formira višenacionalna vlada kao koordinativno tijelo, predsjednik jedne takve vlade biti Hrvat i da to će to biti Prlić.127

> Franjo Tuđman izjavljuje da je hrvatske predstavnike upozorio na to da politika zaoštravanja sukoba s Muslimanima ugrožava interese Hrvatske zbog prijetnji sankcijama.

On pominje činjenicu da Hrvatska, bez obzira na prisustvo muslimanskih izbjeglica, ne može da prihvati da izgubi područja koja su bila u sastavu Banovine.

Po meni, te izjave označavaju kraj bilo kakve namjere da se izvrši aneksija ili sukob produbi, cilj je saradnja s Muslimanima.

28.Na sastanku održanom u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu 2. juna 1993.,kojem su prisustvovali Franjo Tuđman, lord David Owen i ThorvaldStoltenberg, Franjo Tuđman je izjavio da odobrava kontrolu granica od straneUNPROFOR-a i dodao da je predložio Boutrosu-Ghalijuda snage zaodržavanje mira postavi na granice između Srbije i Bosne, između Bosne iKrajine, ali i na hrvatske granice, uključujući i granicu prema Herceg-Bosni,prema Bobanu.128

- Franjo Tuđman je izjavio da se na području Mostara, u srednoj Bosni, ne nalazi ni jedna desetina iz hrvatske vojske129i da je spreman da utiče na Hrvate da prihvate da ostanu unutar konfederalno uređene Bosne i Hercegovine.130

> Sudeći po sastanku Franje Tuđmana, lorda Owena i ThorwaldaStoltenberga, 2. juna 1993. u Bosni nema hrvatske vojske i postoji spremnost da se bosanskim Hrvatima objasni da moraju da prihvate da ostanu unutar konfederalno uređene Bosne i Hercegovine.

29.          Dana 11. juna, u Zagrebu su se sastali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.

- Alija Izetbegovićje Matu Bobana optužio da deklarativno podržava Vance-Owenov plan, ali da čini sve kako bi spriječio njegovu realizaciju.131

- Alija Izetbegovićje izjavio da je ABiH zarobila 17 vojnika HV-a u zoni Mostara i Travnika, na šta je Franjo Tuđman odgovorio da to nisu vojnici u sastavu neke hrvatske jedinice, nego dobrovoljci.132

- Franjo Tuđman je izjavio da Hrvati jesu "za suradnju s Muslimanima, […] za Bosnu i Hercegovinu, ali za takvu Bosnu i Hercegovinu u kojoj će hrvatski narod imati svoju sigurnost".133

- Alija Izetbegovićje izjavio da je tog dana jednog komandanta ABiH poslao u Kiseljak, gdje je taj s Petkovićem zaključio sporazum o prekidu vatre.134

- Franjo Tuđman je izjavio da je na sastanku održanom sredinom maja 1993. u Međugorju apelirao i na Muslimane i na Hrvate, tražeći da se krivci za sukobe pozovu na odgovornost.135

> Sastanak Izetbegović - Tuđman održan 11. juna 1993. pokazuje da se Franjo Tuđman zalagao za saradnju s Muslimanima i da je negirao prisustvo hrvatske vojske, izjavivši da su 17 zarobljenih vojnika dobrovoljci.

30. Na 13. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), održanoj 25. juna 1993., Franjo Tuđman je izjavio da je "već dao [...] zadaću našima [...] da dadu pomoć, da bi tamo [u BiH] HVO održao [kontrolu]".136

- Franjo Tuđman je izjavio da je na razgovorima u Ženevi, pošto su Muslimani bili protiv konfederalnog rješenja, predložio da se odustane od naziva "konfederalno rješenje" i da se usvoji naziv "zajednica tri konstitutivna naroda".137

> Franjo Tuđman mijenja retoriku i kaže da, pošto se Muslimani protive konfederalnom rješenju, treba prihvatiti pojam zajednice.

31.Na 14. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS),održanoj 2. jula 1993., Franjo Tuđman je izjavio da je po njemu Hrvatska bilapreviše tolerantna u pregovorima i da ne bi smjela dopustiti da se u Bosni stvoretri države.138

- Franjo Tuđman je od Šuška i Bobetka zatražio da se sastanu s vodstvom Herceg-Bosne, s Praljkom, Petkovićem, SančevićemBobanom Prlićem, kako bi se razmotrilo šta treba preduzeti.139

- Franjo Tuđman je izjavio da misli da bosanski Hrvati nisu trebali da krenu u borbe s Muslimanima.140

> Sastanak Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost 2. jula 1993. kritika je borbe bosanskih Hrvata sa Muslimanima i konstatacija potrebe da se održi sastanak s vodstvom bosanskih Hrvata.

32.          Na 14. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), održanoj 5. jula 1993. godine, Franjo Tuđman je izjavio da je oko 25. junaIzetbegovićuuputio dopis u kome od njega traži da preduzme korake zazaustavljanje borbi.141

- Franjo Tuđman je podsjetio na to da su Hrvati 21. jula 1992. Izetbegovićupredložlivojni savez.142

>    Vidi se da, nakon događaja koji su se odigrali u junu 1993., Tuđman, kako sečini, želi prestanak borbi.

33. Na 14. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), održanoj 6. jula 1993., Franjo Tuđman je, u kontekstu spremnosti lorda Owenada Muslimanima garantuje izlaz na more, izjavio da je jasno da Hrvati ne mogu dopustiti da Muslimani zađu u hrvatsku teritoriju.143Dodao je i to da je lordu Owenuveć rekao da od Hrvatske to ne može da se traži i da u najmanju ruku mora imati u vidu član 39.144

- Franjo Tuđman je rekao da je od Bobetka i Šuška zatražio da preuzmu vlast u Jablanici zbog hidrocentrale.145Sutradan je Franjo Tuđman objasnio lordu OwenuStoltenberguda su prije rata Hrvatska i Bosna zaključile ugovor u vezi s tom hidrocentalom.146

>    Taj sastanak pokazuje da se Hrvati protive izlazu na more za Muslimane prekohrvatske teritorije.

 

34.          Dana 7. jula 1993., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, održan je sastanakFranje Tuđmana, lorda Davida Owena i ThorvaldaStoltenberga.

- Lord DawidOwen upitao je Franju Tuđmana zašto je područje Šida važno za Hrvate, na šta je Franjo Tuđman odgovorio "zato što je 1939. [Šid] bio uključen u Banovinu Hrvatsku".147

>    Eksplicitno pominjanje Banovine, rekao bih, više je psihološkog nego političkogkaraktera.

35.          Na 15. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS),održanoj 9. jula 1993. godine, dr. Branimir Jakšić je iznio da je RepublikaHrvatska Savjetu bezbjednosti UN uputila poziv da posmatrače ne pošaljesamo na granice između Jugoslavije i BiH, nego i između Hrvatske i BiH,izjavivši  da to  smatra najboljim  dokazom  nastojanja  hrvatske  politike  na pronalaženju rješenja za krizu u BiH.148

>Hrvati nesumnjivo smatrajuda je neophodna  intervencija međunarodnezajednice.

36.          Dana 15. jula 1993. godine, u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, održan jesastanak između Franje Tuđmana, Mate Granića, Gojka Šuška i JankaBobetka.

- Franjo Tuđman 15. jula 1993. ponovno ističe da na teritoriji BiH nema hrvatske vojske i tvrdi da u Bosni nema nikakvih redovnih jedinica hrvatske vojske.149

149             P 03467 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Granića, Gojka Šuška, Ivana Jarnjaka, JankaBobetka, Hrvoja Šarinića, Nikice Valentića i dr. J. Jakšića, 15. juli 1993.), str. 9.

 

 

- On je izjavio da je već predložio, i da i dalje predlaže, da se uspostavi međunarodna kontrola granica.150

> Pokreće se važno pitanje učešća HV-a u sukobu. Ono što je o tome rečeno je značajno jer na tome može pasti hipoteza o međunarodnom oružanom sukobu. Valja napomenuti je da tom sastanku prisustvuju najviši rukovodioci Republike Hrvatske tako da nema razloga za prikrivanje situacije, budući da se svi učesnici međusobno poznaju i rade zajedno pod nadležnošću predsjednika Republike.

37. Na 17. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), održanoj 17. jula 1993. godine, Franjo Tuđman izvještava o sporazumu s Miloševićem koji je potpisao nakon sastanka s lordom OwenomThorwaldomStoltenbergom.

- Franjo Tuđman je izjavio da su tog dana on i Slobodan Milošević u Ženevi potpisali deklaraciju, nakon sastanka koji su organizovaliThorvaldStoltenberglord Owen.151

- U toj deklaraciji tvrdi se, konkretno, da su "u potpunosti [...] neutemeljene spekulacije o podjeli BiH između Hrvatske i Srbije" i da se "jedini način za postizanje trajnog mira u BiH nalazi [...] u afirmaciji interesa sva tri konstitutivna naroda i postizanju suglasnosti o uspostavljanju tri republike u okviru konfederacije".152

> Ovo je, po mom mišljenju, afirmacija poštovanja odluka međunarodne zajednice.

38.Na sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), održanoj5. avgusta 1993. godine, Franjo Tuđman je izjavio da mu je Miloševićpredložio da usvoje hrvatsko-srpsku deklaraciju u cilju normalizacije odnosaizmeđu ova dva naroda.153

- Franjo Tuđman je dodao da mu se čini da Hrvati treba da nastave razgovore s Beogradom, ali u tajnosti, i da pokušaju da izvrše pritisak da se prihvati primirje i prekid vatre.154

> Postoji jasno iskazana volja da se okonča sukob sa Srbima.

39.Na 20. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS),održanoj 2. septembra 1993. godine, Franjo Tuđman je izjavio da Hrvati izočiglednih razloga ne mogu da prepuste teritoriju Neuma.155

- Franjo Tuđman je izjavio da Hrvatska mora podržavati postojanje hrvatske republike u BiH u okviru unije, osiguravajući ujedno strateške interese Hrvatske.156U tom cilju, on se zalaže za pomaganje hrvatskoj republici uBiH, ali ističe da se pritom ne bi smjelo dogoditi da Hrvatska zbog te pomoći bude optužena za direktno ili vojno miješanje u BiH.157

- Rekao je da je imao razgovor s ministrom obrane, generalom Bobetkom, u prisustvu Mate Bobana, tokom kojeg su konstatovali da "mi, razumije se, u odbrani moramo dati pomoć Herceg-Bosni da se održi, mi moramo sa svojim snagama braniti Hrvatske vojske ono što je ugroženo hrvatskog teritorija prema Dubrovniku."158 Dodao je da će samo dobrovoljcima koji su rodom iz BiH, bilo da su u sastavu hrvatske vojske ili ne, biti dozvoljeno da brane ta područja.159

- Franjo Tuđman je izjavio da su ministar Šušak i general Bobetko dobili zadatak da organizuju obuku za dobrovoljce (samo one rodom iz BiH) koji su spremni da brane hrvatska područja.160

- Potvrdio je, kao što je već javno izjavio, da između Hrvata i Srba nema niti je bilo ikakvog dogovora o podjeli Bosne.161

> Dana 2. septembra 1993., Franjo Tuđman izjavljuje da Hrvatska ne može da prepusti teritoriju Neuma i da mora da prihvati postojanje Republike Bosne i Hercegovine kao dijela jedne unije.

40. Dana 15. septembra 1993., u Predsjedničkim dvorima je održan sastanak Franje Tuđmana, Mate Bobana i drugih članova hrvatske i vlade HR HZ-a.

- Slobodan Praljakje izjavio da su "uznapredovali odnosi između Srba i Hrvata,posebice na vojnom  planu, jer  [nama]cijele postrojbe  ovise  o suradnji sa Srbima".162

> Na tom sastanku Franje Tuđmana sa hrvatskim predstavnicima, Franjo Tuđman je izjavio da je s Izetbegovićem postigao dogovor u smislu budućeg jačanja odnosa između dviju zemalja u okviru konfederacije. Treba obratiti pažnju na izjavu Slobodana Praljka o ulozi Srba na vojnom planu. U stvari, nisu sukobljene dvije, već tri strane, računajući i Srbe.

41.Dana 30. septembra 1993., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu održava sesastanak između Franje Tuđmana, Stipe Mesića, Josipa Manolića, GojkaŠuška i drugih.

>Na tom sastanku, rečeno je da će Boban predstaviti Prlića Saboru kako bi bio prihvaćen kao premijer.

42.Dana 21. oktobra 1993., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu održan je sastanakFranje Tuđmana, Mate Bobana, predsjednika Autonomne pokrajine ZapadneBosne Fikreta Abdićai drugih, na kojem je FikretAbdićpredložio međusobnopriznavanje Herceg-Bosne i Autonomne pokrajine Zapadne Bosne, tepotpisivanje mirovnog sporazuma.163

- Franjo Tuđman Fikretu Abdićudaje uvjeravanja da će pokrajina kojoj je potonji na čelu imati svoje mjesto u Hrvatskoj kao autonomna pokrajina.164

- Franjo Tuđman je istakao da Hrvati ne smiju da ostave utisak da u cjelini odustaju od ideje o savezu sa BiH.165

> Uočljivo je da je muslimanska zajednica podijeljena i da su neki, poput Fikreta Abdića, pro-hrvatski nastrojeni, što je samo dodatni dokaz kompleksnosti problema.

43. Dana 22. oktobra 1993. godine, u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu održava se sastanak između Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Gojka Šuška i drugih.

- Franjo Tuđman je izjavio da je prijenekoliko mjeseci ministru obrane Gojku Šušku i generalu Bobetku dao zadatak da organizuju angažman Hrvatske u BiH da bi se HVO-u pomoglo da zadrži određene teritorije, prije svega Novi Travnik, Vitez, Busovaču i Mostar, kao i da se riješi problem Gornjeg Vakufa i Bugojna.166

- Franjo Tuđman je pojasnio da je rekao da se pomoć mora pružiti putem dobrovoljaca i da je eksplicitno rekao da se radi o granicama buduće hrvatske države.167

- Franjo Tuđman je dodao i da moraju da nastave da se sporazumijevaju s Muslimanima i Izetbegovićem iz strateških razloga, ali da u isto vrijeme moraju da štite strateške teritorijalne interese Hrvatske.168

- Franjo Tuđman je izjavio da je Hrvatska poslala u BiH generala Praljka, generala Petkovića, generala Matića i Tolea.169

- Franjo Tuđman je izjavio da je prethodnog dana Bruno Stojićod njega preko ministarstva zatražio da mu pošalje jednog pilota helikoptera, makar na 15 dana, jer ima još samo jednog pilota.170Franjo Tuđman mu je poslao dva pilota i jednog tehničara.171Franjo Tuđman je izjavio da misli da bi jedna postrojba hrvatskog zrakoplovstva trebalo da bude bazirana u Herceg-Bosni.172

> Na tom sastanku, govori se o angažovanju Hrvatske u Bosni i Hercegovini putem pomoći dobrovoljaca, rečeno je da treba da se nastavi sa sklapanjem sporazuma s Muslimanima, kao i da su Praljak, Petković, Matić i Tole poslati u Bosnu i Hercegovinu .

44.Na 29. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS),održanoj 26. oktobra 1993. godine u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, FranjoTuđman je izjavio da su Hrvati sklopili sporazume kako s Izetbegovićem, takoi s Abdićem.173

>Kod Hrvata je uočljiva volja da sklope "pakt" s Muslimanima koji dijele njihove stavove, vodeći računa i o stavovima drugih Muslimana.

45.Na sastanku Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne (među kojima subili Boban, Prlić, PraljakPetković) koji je 5. novembra 1993. održan u vili"Dalmacija" u Splitu, Franjo Tuđman je izjavio da se problem BiH tiče hrvatskog naroda u BiH, ali i hrvatske države i njene budućnosti, posebno u pogledu granica.174

- Franjo Tuđman podsjeća da je njegov cilj sprovedbaVance-Owenovog plana i jačajanje povezanosti između Hrvata i Muslimana u BiH, da bi ih potom integrisali u okviru konfederacije s hrvatskom državom.175

- Franjo Tuđman je od učesnika na sastanku zatražio da nakon sastanka obznane da on lično nikada nikoga nije postavio na položaj vlasti u BiH, te da Hrvati jesu slali "nekakvu" vojnu pomoć, ali da nisu pružali političku pomoć.176

- Jadranko Prlić je izjavio da smatra da u Herceg-Bosni nema dovoljno kompetentnih ljudi177 i predložio je da se sastavi nova vlada Herceg-Bosne.178 Isto tako, Slobodan Praljakse požalio na nizak nivo vojne stručnosti unutar HVO-a i izjasnio se u prilog kadrovskih promjena u civilnim i vojnim odjelima Herceg-Bosne.179 Učesnici na sastanku su zatim razgovarali o budućem sastavu vladeHerceg-Bosne.180

Jadranko Prlić je rekao da je Mostar očigledno glavni grad Herceg-Bosne.181Dodao je da moraju da igraju igru sa Srbima, zbog enklava, a da s Muslimanimamoraju da igraju na dvije karte, s Izetbegovićem na jednoj i Abdićem na drugoj strani.182Jadranko Prlić je zaključio rekavši da te igre mora koordinirati Tuđman ili neki drugi dužnosnik iz Hrvatske.183

 

- Među zaključcima sa sastanka, u tački 3 se navodi da je zaključeno da treba "poduzeti hitne mjere za okončanje istrage u svezi događaja u selu Stupni Do [..., i] krivično sankcionisati odgovorne".184

> Na sastanku s hrvatskim predstavnicima, odlučeno je da se moraju prihvatiti hitne mjere u vezi s istragama o Stupnom Dolu. Cilj je bio da se sprovede Vance-Owenov plan. Franjo Tuđman dodaje da on nikoga nije imenovao ni na kakav položaj u Bosni i da su Hrvati pružali vojnu, ali ne i političku pomoć.

46. Dana 6. novembra 1993., održan je u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu sastanak predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, Janka Bobetka i drugih. Franjo Tuđman je izjavio da je važno preuzeti kontrolu nad Gornjim Vakufom, ali ne otvoreno nego samo putem dobrovoljaca.185 Dodao je da bi možda mogli direkto da stave jednu brigadu HV-a u Mostar kako bi se oslobodila jedna brigada HVO-a, precizirajući da bi ta brigada učestvovala samo u odbrambenim operacijama.186

- Janko Bobetko je izjavio da je svakako ideja o dobrovoljcima najlegalnija i najefikasnija, ali da se mora osnovati zapovjedništvo da bi imali starješinstvo i stručno vodstvo potrebno za uspostavljanje kontrole nad Gornjim Vakufom, na što je Franjo Tuđman odgovorio da "se slaže[mo]".187

>    Govori se o mogućnosti slanja jedne brigade HV-a u Mostar, ali za potrebeodbrambenihdejstava. Janko Bobetko izjavljuje da je ideja o dobrovoljcimalegalnija i efikasnija.

47. Na sastanku Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne (među kojima su bili i Mate Boban i Jadranko Prlić), održanom 10. novembra 1993. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, Mate Boban je izvijestio da je Ivica Rajić prijetio jednom pripadniku UNPROFOR-a. Tuđman Granić su izjavili da bi ga trebalo smijeniti.188

- Franjo Tuđman je izjavio da je poslao novog zapovjednika i zatražio da se upute novi dobrovoljci na liniju u Vitezu.189

- Čini se da Franjo Tuđman nije znao kostoji iza uništenja mosta u Mostaru, budući da je postavio to pitanje Mati Bobanu.190

>    Dana 10. novembra 1993., Boban izvještava da je Ivica Rajić prijetio jednompripadniku UNPROFOR-a, a značajno je da je Franjo Tuđman pitao Bobana ouništavanju Starog mosta. Očigledno je da rušenje Starog mosta nije naredioZagreb.

48.Dana 23. novembra 1993., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, održan jesastanak predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, ministra odbraneGojka Šuška i generala Janka Bobetka.

- Franjo Tuđman izjavljuje da će, pored dobrovoljaca, u BiH poslati i redovne oružane snage i traži da one budu spremne.191

>Nesumnjivo dolazi do promjene kursa budući da Franjo Tuđman izjavljuje da je spreman da pošalje redovne snage.

49.U razgovoru vođenom između Franje Tuđmana Mate Bobana, predsjednikaHZ HB 28. novembra 1993. u Predsjedničkim dvorima, Mate Boban je izjavioda je Franjo Tuđman na neki način doprinio tome da on dođe na čelo Herceg-Bosne.192

- Mate Boban je izjavio da ne zna ko je izdao naređenje da se uništi most u Mostaru.193

- Mate Boban je izjavio da se u zatvoru nalazi 60 hrvatskih vojnika osumnjičenih za ubistva i druga kršenja ljudskih prava.194

- Franjo Tuđman je predložio da se Prlić imenuje na čelo hrvatskog vijeća, a Mate Boban je izjavio da, kad bi to zavisilo samo od njega, Prlić nikada ne bi bio premijer, zbog "jakih razlogao kojima ne govori.195

 

 

> Mate Boban ispoljava volju da uključi Franju Tuđmana u događaje. Nema sumnje da postoje tenzije među predstavnicima Hrvata iz Republike Bosne i Hercegovine, kao i između njih i Tuđmana.

50. Na sastanku Franje Tuđmana, Z. Červenka, J. Bobetka, D. Krpine, J. Jurasai predstavnika "hrvatskih domobrana", održanom 4. decembra 1993. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, Franjo Tuđman je izjavio da buduće granice Hrvatske zavise od toka događaja u BiH.196

-Franjo Tuđman je izjavio da će smanjiti ljudstvo iz hrvatske vojske.197

Franjo Tuđman je podsjetio da na području Travnika, Viteza, Busovače i Mostara, Hrvatska može da interveniše samo putem slanja dobrovoljaca i da ne može da uputi onamo svoje oružane snage.198

> Dana 4. decembra 1993., Franjo Tuđman dakle tvrdi da će buduće granice Hrvatske zavisiti od toka događaja u BiH, da će smanjiti ljudstvo iz hrvatske vojske i da ne može poslati oružane snage u Travnik, Vitez, Busovaču i Mostar.

51. Na sastanku Franje Tuđmana i predstavnika Hrvatskog koordinacijskog odbora Herceg-Bosne koji su doputovali iz Sarajeva, održanom 15. decembra 1993., Franjo Tuđman je izjavio da je preduzeo mjere i poslao ljude u BiH. Rekao je da je general Praljakmislio da Hrvati u BiH griješe, da je on lično rekao Praljkuda ode u BiH, a da je Praljakposlije dvije nedjelje rekao da je krivo mislio.199

- Franjo Tuđman je izjavio da je svjestan geopolitičke važnosti Bosne i da je iz tog razloga predložio referendum i kantonalno rješenje i savjetovao da se izbjegne unija tri republike.200

- Franjo Tuđman je one koji su srušili most nazvao "glupanima"; izjavio je da ih razumije, ali da ne opravdava njihovo djelo, i da je izdao nalog da se izvedu pred sud.201

>On pokreće pitanje uništenja Starog mosta nazivajući one koji su to učinili "glupanima " i izdaje nalog da se oni krivično gone. Može se primijetiti nova promjena Tuđmanovog kursa budući da se on sada protivi uniji tri republike, iako se 25. juna 1993. zalagao za to, a ne za konfederalno rješenje.

52. Dana 19. decembra 1993., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu održan je razgovor između Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne (među kojima je i Mate Boban).

- Učesnici na sastanku pripremali su se za sastanke u Ženevi i Bruxellesu.202

- Franjo Tuđman je izjavio da ne dolazi u obzir da Hrvatska pristane na teritorijalno smanjenje.203  Napomenuo je da je stav Hrvatske da Mostar u cjelini mora da ostane hrvatski.204Mate Boban je izjavio da prihvata da granica bude Neretva. Izgleda da taj pristanak ima za cilj da se izbjegne povratak u hrvatski dio Mostara 45.000 Muslimana koji su grad napustili tokom rata.205

>Na tom sastanku, jasno je ispoljena volja da se oslobode zatvorenici, te da Mostar ostane pod hrvatskom dominacijom.

53. Dana 2. januara 1994., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu održan je sastanak između Franje Tuđmana i drugih.

- Franjo Tuđman je izjavio da, ako se Srbi u BiH pripoje Srbiji, Herceg-Bosna će se pripojiti Hrvatskoj.206Dodao je da, ako se bosanski Srbi pripoje Srbiji, Hrvati ne mogu prihvatiti da ostanu sami s Muslimanima u Uniji.

- Uoči međunarodnih konferencija koje se pripremaju, a posebno uoči pregovora u Beču, učesnici sastanka razgovarali su o različitim pravnim opcijama kojima bi se Muslimanima omogućio izlaz na more u luci Ploče, a da ta teritorija ostane pod hrvatskom suverenošću.207

- Franjo Tuđman je izjavio da, ako Herceg-Bosna pristupi Hrvatskoj, bilo bi moguće da se s bošnjačkom republikom potpišu ugovori o prijateljstvu, privredi, pa čak i u oblasti odbrane.208Takođe je predvidio sklapanje ugovora koji predviđa konfederaciju ili savez sa bošnjačkom republikom.209

>    Na tom sastanku, Franjo Tuđman je pomenuo mogućnost da se Herceg-Bosnapripoji Hrvatskoj, a ako se Srbi u BiH pripoje Srbiji, moglo bi doći do sklapanjaugovora.

54.Na sastanku Franje Tuđmana, Gojka Šuška Janka Bobetka, održanom 4.januara 1994. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, predsjednik i njegovisaradnici pripremali su uz pomoć karte vojne operacije u BiH na područjimaNovog Travnika, Viteza, Busovače i do Gornjeg Vakufa.210

- Franjo Tuđman je izjavio da apsolutno treba sačuvati kontrolu nad jednim putem, koristeći po potrebi i aerosolne bombe.211

>    Na tom sastanku vrše se pripreme za vojne operacije u BiH, iako se na osnovutoga ne može zaključiti da je počelo i njihovo izvođenje.

55.Na sastanku Franje Tuđmana, Mila AkmadžićaMate Granića, održanom uPredsjedničkim dvorima u Zagrebu 5. januara 1994., nakon njihovog povratka sakonferencije u Beču, Franjo Tuđman je u diskusiji rekao da unija može dabude gospodarska, vojna, odbrambena ili potpuna,212 a potom je od svojihsaradnika zatražio da za takvu uniju unaprijed pripreme sporazume.213

>    Po svemu sudeći, razgovaralo se o budućoj uniji bez precizno definisanihobrisa.

56.Na 34. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS)održanoj 6. januara 1994., Franjo Tuđman je izjavio da je obaviješten o povlačenju Mate Bobana.214Napomenuo je da je o tome obavijestio sve one u svijetu koji su se žalili da je Boban glavna prepreka saradnji s Muslimanima, i ponovio da to imenovanje nije poteklo od njega.215

- Franjo Tuđman je izjavio da je prethodnog ljeta ministru Šušku i generalu Bobetku dao u zadatak da se kontrola nad hrvatskim područjima srednje Bosne (pomenuo je Novi Travnik, Vitez, Busovaču, Kiseljak i Kreševo) obezbijedi uz pomoć dobrovoljaca iz Hrvatske, kako bi se utvrdile "buduće granice hrvatske države, možda za stoljeća."216

- Franjo Tuđman je izjavio da želi da postigne sporazum s Muslimanima i Izetbegovićem, prije svega kako bi se zaustavilo etničko čišćenje hrvatskog stanovništva.217

> Dana 6. januara 1994., razgovara se o slučaju Mate Bobana. Čini se da je on odlučio da se povuče zato što je bio prepreka saradnji s Muslimanima, a Franjo Tuđman tvrdi da to imenovanje nije poteklo od njega.

Cilj sporazuma o saradnji je da se izbjegne etničko čišćenje hrvatskog stanovništva.

1. Dana 12. januara 1994., u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, održan je sastanak Franje Tuđmana i biskupa iz BiH (Komarica, Perić, Pranjić, Prljić i Pašalić), a prisustvovao je i Jadranko Prlić.

- Jadranko Prlić je izjavio da je prethodnog dana bio na ratištu.218

> Izlaganje Jadranka Prlića pokazuje da se on bavio i vojnom situacijom, što nije čudno s obzirom na njegovu političku funkciju, iako nije imao ovlaštenja da utiče na vojne operacije.

57.Dana 29. januara 1994. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, na sastankuFranje Tuđmana, Mate Granića, Gojka Šuška Drage Krpine, FranjoTuđman je izjavio da se u BiH nalazi između 1.500 i 2.000 dobrovoljaca izHrvatske.219 

- Franjo Tuđman je podsjetio na to da je 12. jula 1992. s Alijom Izetbegovićemsklopio sporazum o saradnji u pograničnim zonama.220

> Kako se čini, broj dobrovoljaca nije bio velik (2.000) i upozoreno je na nepovredivost granica.

58.U diskusiji o budućnosti BiH, vođenoj 20. februara 1994. u Predsjedničkimdvorima u Zagrebu, Franjo Tuđman je izjavio da Hrvati treba da paze da nedopuste da Muslimani izvrše uticaj na Hrvate iz Herceg-Bosne.221

- Dodao je da moraju da prihvate podjelu BiH pošto ih svijet na to primorava,222ali uz garancije da hrvatska područja Bosne i Hrvatske neće biti islamizirana.223

>    Ako se analiziraju ove riječi Franje Tuđmana, vidi se da on hoće da se prikažekao žrtva međunarodne zajednice koja Hrvate primorava na podjelu BiH.

59.Na 37. sjednici Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS),održanoj 4. marta 1994., Franjo Tuđman osnivanje HR HB opravdavačinjenicom da bez nje ne bi bilo ni hrvatsko-muslimanske federacije u BiH, nitikonfederacije ove potonje sa Hrvatskom.224 Rekao je i to da je godinu dana prijenego što je postignut sporazum stupio u kontakt s Clintonom predlažući musličan sporazum.225

- Tokom diskusije o sukobu, Franjo Tuđman je izjavio da su Muslimani pokušali da stvore muslimansku državu, najprije na srpskoj, a potom na hrvatskoj teritoriji.226Dakle, oni su prvi napali Hrvate.227

>    Čini se da Franjo Tuđman pokušava da opravda svoje djelovanje prikazujući sekao glavni akter.

60.          Dana 14. marta 1994., u Predsjedničkim dvorima (u Zagrebu) je održan sastanakFranje Tuđmana i drugih zvaničnika.

- Na tom sastanku, Franjo Tuđman je, sa svoje strane, izjavio da Herceg-Bosna mora da dobije izbore na teritorijama koje kontrolira.228

>    Nekoliko dana prije potpisivanja Washingtonskog sporazuma, pokazuje se voljada se reafirmiše dominacija Hrvata na određenim teritorijama.

61.          U Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, 31. maja 1994. je održan sastanak FranjeTuđmana i drugih zvaničnika, među kojima je bio i Jadranko Prlić.

- Na tom sastanku, predsjednik Franjo Tuđman je izjavio da Muslimani koji su ostali u BiH ili koji se namjeravaju vratiti u BiH treba da se izjasne kao Hrvati muslimanske vjere.229

- Jadranko Prlić je na to postavio pitanje njihovog jezika i bošnjačke nacionalnosti i objasnio da je njihova uloga (misli se, Hrvata) da im dokažu suprotno (misli se, da nisu Bošnjaci).230

- Franjo Tuđman je odgovorio pojasnivši da Muslimanima treba objasniti da oni pišu hrvatskim jezikom i da bi se problem mogao riješiti uvođenjem zajedničke valute i zajedničkog jezika.231

>    Očigledno je da se i dalje stalno pokazuje volja da se neki Muslimani različitimsredstvima potčine Hrvatima.

62.Na sastanku Franje Tuđmana, Jadranka Prlića i Krešimira Zubaka, koji jeodržan 2. septembra 1994. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, FranjoTuđman je pokazao do koje je mjere odlučan u ostvarivanju hrvatske države.232

- Franjo Tuđman smatra da, dok god Alija Izetbegovićne prihvati takav sporazum, HVO treba da jača svoje snage.233

>    Tog datuma uspostavlja se hrvatsko-muslimanska federacija.

63. Na sastanku Franje Tuđmana, Gojka Šuška i drugih zvaničnika Herceg-Bosne, među kojima su bili i Jadranko Prlić i Ante Roso, održanom 30. septembra 1994. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, predsjednik Franjo Tuđman je izjavio da će Herceg-Bosna do ostvarivanja Washingtonskih sporazuma ostati sa HVO-om.234

- Takođe je govorio o činjenici da mnogi Hrvati napuštaju područja pod muslimanskom vlašću. Po Jadranku Prliću, Hrvati ta područja napuštaju zato što više ne vide zajedničku perspektivu.235

- Jadranko Prlić je predsjednika Franju Tuđmana takođe pitao da li je on za globalnu politiku.236

- Prije nego što je zaključio sastanak, Franjo Tuđman je podsjetio da su s Hrvatima sklopljeni neki dogovori, ali da je glavno da se pribavi oružje i da se riješe problemi s jednom, pa onda s drugom stranom.237

>    Uprkos međunarodnim sporazumima, Franjo Tuđman i dalje pokazuje želju da"kontroliše " situaciju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ako treba i time što ćenastaviti da ih snabdijeva oružjem.

Analiza konteksta izvršena je na osnovu razmatranja 64 zapisnika razgovora Franje Tuđmana kako s predstavnicima bosanskih Hrvata, tako i sa vojnim osobljem Hrvatske vojske, odnosno sa sjednica Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost (VONS) i sastanaka druge vrste, npr. sa sjednica Vrhovnog državnog vijeća i sastanaka sa stranim zvaničnicima.

Na osnovu sinteze tih dokumenata može se konstatovati da je Franjo Tuđman oduvijek imao zamisao da Herceg-Bosnu pripoji Hrvatskoj, ali putem raznih pravnih rješenja poput referenduma, konfederacije ili federacije, te da je više puta mijenjao kurs.

Takođe je primjetna njegova stalna briga za saradnju s Muslimanima, što će neprekidno ponavljati, budući da je ona neophodna zbog srpske agresije, pri čemu naglašava ključnu ulogu međunarodne zajednice.

Što se tiče predstavnika bosanskih Hrvata, on je prilično kritičan i ukazuje na određene greške, te prestaje podržavati Matu Bobana koji postaje smetnja.

Republika Hrvatska je intervenisala u Bosni i Hercegovini, ali prije svega putem dobrovoljaca i oficira upućenih na lice mjesta, poput Praljka, Petkovića ili Rose. Materijalna pomoć je stalna tema njegovih diskusija.

Što se tiče direktne intervencije Hrvatske vojske (HV), ona je izgleda bila veoma ograničenih razmjera, ako je uopšte postojala. Franjo Tuđman stalno pominje međunarodnu zajednicu i pitanje sankcija.

Vidi se da on nikada nije htio konfrontaciju s međunarodnom zajednicom i da je bio primoran da prizna postojanje granica, te da je čak predložio da se na granice razmjesti UNPROFOR

U krajnjoj instanci, čini mi se da stav Tuđmana, koji je on ponovio mnogo puta u ta 64 razgovora, protivurječi tezi o udruženom zločinačkom poduhvatu za koji tereti tužilaštvo.

B) Sastanci u Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine

Da bih stekao jasniju sliku o stavovima muslimanske strane, morao sam da se okrenem prema Sarajevu i Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine kako bih pronašao tragove razgovora između Alije Izetbegovića i njegove okoline, vođenih u istom tonu kao i razgovori u Zagrebu.

Pozabavio sam se, dakle, zapisnicima Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i drugim dokumentima. Za razliku od mase transkripata iz Zagreba, imao sam priliku da analiziram svega šest najrelevantnijih dokumenata.

Analizom raznih dokumenata Predsjedništva BiH, otkriva se da je sukob između Hrvata i Muslimana proistekao iz duboke nesaglasnosti između političara i raznih grupacija u vezi sa sudbinom Bosne i Hercegovine o kojoj se imalo odlučiti referendumom 29. februara 1992. godine.

Čitanjem zapisnika sa sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te drugih dokumenata vezanih za Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, otkriva se tripartitni karakter sukoba koji se u Bosni i Hercegovini odvijao od 1992. do 1994. godine.

Iako je u intervjuu Franje Borasa, koji je u to vrijeme bio član Predsjedništva RBiH, istaknuto da je prije referenduma 29. februara i 1. marta 1992. postojala stvarna sloga između Hrvata i Muslimana,238  što dokazuje sporazum o jednakosti tri naroda Bosne koji su postigli čelnici SDA (Stranka demokratske akcije) i HDZ-a (Hrvatska demokratska zajednica), vidi se da su različiti entiteti od kojih se sastojala RBiH htjeli da Bosna i Hercegovina bude priznata kao nezavisna država od strane međunarodne zajednice, ali da su se Muslimani, za razliku od Hrvata, odlučnosuprotstavljali stvaranju RBiH koja bi se sastojala od regiona zasnovanih na nacionalnom sastavu: "Teško je fiksirati neki datum ili događaj. Ja bih razloge nesuglasja i oružanih sukobljavanja koji su iz njih proizišli radije tražio u različitim ciljevima politike vodstva dvaju naroda, a među tim ciljevima prvi i najvažniji je ustrojstvo BiH sukladno interesima naroda koje ta vodstva zastupaju."239

Alija Izetbegovićto neslaganje pominje u govoru koji je 25. februara 1992. održao pred članovima SDA u Sarajevu, uoči glasanja za nezavisnost BiH na referendumu 29. februara 1992. godine.240 Predsjednik Izetbegovićgovori o pregovorima koji su vođeni u okviru Lisabonske konferencije 21. i 22. februara 1992. godine. Vidljivo je da je projekat o kome se govorilo sadržavao tri ključna elementa. Prema prvom, RBiH će zadržati svoje istorijske i sadašnje granice. Prema drugom, oko koga su izbila sva neslaganja, RBiH se dijeli na različite regione na osnovu etničkog sastava. Najzad, po trećem elementu, precizira se da će sve što bude učinjeno u budućnosti, biti učinjeno u prisustvu i uz garancije EZ.

On, međutim, precizira da Hrvati veoma oklijevaju u izjašnjavaju i da će poslušati samo ono što im budu rekli politički rukovodioci iz Zagreba, a njihov glas je neophodan da bi Muslimani iz RBiH izašli iz Jugoslavije: "Hrvati [...] su pokolebani. Oni imaju stalne konsultacije iz Zagreba i danas ima vijesti, za nas neprijatnih, s te strane: oni ne prestaju s podsticanjem hrvatskog elementa ovdje da nam stavi nož pod grlo u zadnji momenat i da zahtijeva izmjenu pitanja, da zahtijeva konfederalizaciju, itd. itd."

Zabrinjava ga činjenica da bi Hrvati mogli da se kolebaju do posljednjeg trenutka, da bi na kraju na referendumu nametnuli koncept konfederacije.

Izetbegovićtakođe govori o svojoj zabrinutosti u vezi sa sastankom Karadžića i Bobana predviđenim da se održi u Grazu 26. februara 1992., te s činjenicom da se čini da su njih dvojica pristalice podjele RBiH: "Saopćio je da ima još jednu neprijatnu vijest jer se 'sutra sastaju Karadžić i Boban u Grazu. To je jedan tajni sastanak za koji ne znam de li će biti objavljen, za sada nije objavljeno, ali sastanak imaju. Dakle, sudbina Bosne kao države nije riješena još uvijek. Ne treba se suviše zanositi u nekom smislu da dobijemo pristanak međunarodne zajednice, da dobijemo vrlo čvrste izjave Amerike, Evrope, svih ovih zemalja, da će stati iza toga', upozorio je, navodeći da neki akteri ne odustaju od ideje o podjeli BiH: Na koji način se to može uraditi? Može se uraditi da se stvori jedan haos i da u toj situaciji oni gore kažu: 'Pa dobro, nećemo mi ovdje požara'. Smirivanje požara ovdje ide na očuvanje Bosne i Hercegovine i na onemogućavanje njene podjele. Podjela se može izvršiti jedino u slučaju haosa i oni neće do zadnjeg trenutka dignuti ruke od toga. To pokazuje i ovaj sutrašnji sasatanak. Ide se još ponovo na to, nije tosvršena stvar.'"241

"U takvoj situaciji, kad je haos, haos odgovara jačem. Kad se pogase, ono što se kaže, svjetla u krčmi, onda je najveći u prednosti. Oni slabiji će dobiti batine. Nama odgovara nekakav red i zakon u toj Bosni i Hercegovini, neka kontrola, da gore svjetla, da neki nadzor postoji. Nama ne odgovara stanje haosa. Stanje haosa odgovara onome koji je jači. Mi nismo jača strana, fizički i tehnički u oružanom smislu. Nismo jača strana! Mi imamo možda nešto jači moral da se održimo i to je dobra stvar; da u narodu ima spremnosti da se bori." Ovaj dokument jasno odražava tenzije koje su već postojale između različitih zajednica uoči referenduma.

U dokumentu koji sadrži intervju s Franjom Borasom,242 članom Predsjedništva BiH, konkretnije se govori o neslozi između Hrvata i Muslimana, te o učešću Srba u tom sukobu. On pominje činjenicu da su Muslimani zauzeli određene teritorije Bosne i Hercegovine koje su ranije držale snage HVO-a, ali pojašnjava da je razlog tome i činjenica da HVO nije uspio da vrati sektore koje su zauzeli Srbi: "Tome vodstvu jasno je da za svoju buduću federativnu jedinicu mora osigurati neki prostor. Znajući da ne mogu povratiti područja koja su Srbi osvojili, oni su posegnuli za hrvatskim prostorima u srednjoj Bosni i dijelovima Hercegovine. Oni su, sudeći po zadnjim izjavama Alije Izetbegovića, voljni prihvatiti čak i konfederativno uređenje, osobito sada nakon ovladavanja dijelovima teritorija BiH koje je prije držao HVO."243

Borastakođe ističe da su Muslimani, da bi osvojili teritorije, izabrali da napadnu Hrvate, slabije protivnike, radije nego Srbe, jer u protivnom ne bi mogli da zadrže kontrolu: "Vjerujem kako je upravo procjena da će ratom stečeno biti moguće legalizirati pokrenula muslimansku ofenzivu u srednjoj Bosni. Kada su se muslimanski vođe uvjerili da neće moći pod majorizaciju najbrojnijega naroda staviti cijelu BiH, onda su se usmjerili na vojno zauzimanje prostora. Naravno, išli su linijom manjeg otpora pa nisu udarili na Srbe u istočnoj Bosni, nego na Hrvate, koji su slabiji protivnik."244

Boraspominje činjenicu da su se hrvatsko-muslimanski odnosi pogoršali između 1992. i 1993. godine, ali ipak objašnjava da su oba naroda u tom sukobu gubitnici jer se njime doprinijelo jačanju projekta političara koji se zalažu za veliku Srbiju: "Najviše će izgubiti muslimanski i hrvatski narod. Ovo što se sada događa ostvarenje je želja velikosrpskih političara."245

Boras ističe da su se Hrvati, zbog agresija na njih od strane Muslimana, približili zajedničkom neprijatelju, Srbima: "Pitanje je ima li više smisla govoriti o zajedničkom neprijatelju. U BiH traje otvorena agresija Armije BiH na hrvatski narod, na njegov povijesni prostor. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci hrvatski narod neusporedivo više strada od agresije Armije BiH nego od srpske agresije. Samo je muslimansko vodstvo krivo što su Hrvati ponegdje prinuđeni tražiti pomoć od toga zajedničkog neprijatelja i na taj mu način davati materijala za medijsku kampanju."246

Konačno, Boras govori o hrvatskoj politici u regionu, koja je prvo morala da se nosi sa srpskom agresijom, da bi se zatim suočila s muslimanskom: "Govoreći o hrvatskoj politici u BiH, treba imati u vidu nekoliko njezinih segmenata. Jedan od njih, svakako i najvažniji, jest obrana hrvatskoga naroda i njegovih područja u BiH, prije od srpske, a sada i od muslimanske agresije."247

Iz analize ovih dokumenata u cjelini proističe da je uloga međunarodne zajednice bila da posluži kao pregovarački teren u cilju iznalaženja rješenja za sukob Hrvata i Muslimana.

To ilustruje jedan dokument koji sadrži transkript dijela sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, održane 21. oktobra 1993. godine.248 U njemu se pominje činjenica da je Međunarodni Crveni krst odigrao značajnu ulogu u razmjeni zarobljenika između ABiH i HVO-a.

Isto tako, u govoru koji je održao 25. februara 1992. godine,249Izetbegovićpominje događaje koji su se odigrali tokom Lisabonske konferencije, održane 21. i 22. februara 1992., a organizovane kao drugi krug pregovora o budućem ustavnom uređenju RBiH. U tom dokumentu, Izetbegovićpominje da je saznao da se za RBiH predlaže konfederativno uređenje i da to predlaže EZ, a ne strane koje vode pregovore: "Mi smo nakon prvog dana razgovora, navečer, od Evropske zajednice dobili jedan papir, prvu verziju. Mi smo tamo dobili dva papira, ja sad govorim o prvom papiru, koji smo dobili prve večeri i koji nas je jednostavno, ako ništa drugo, konsternirao. Taj papir je predviđao konfederalno uređenje Bosne i Hercegovine i došao je, na naše čuđenje, od strane Evropske zajednice, ne kao prijedlog nekih od ovih partnera, nekih od ovih stranaka, nego obrnuto, baš od Evropske zajednice."250

Po Izetbegoviću, taj prijedlog je odgovarao samo Srbima i Hrvatima, ali ne i Muslimanima. Posrijedi je zapravo bio samo prijevod srpskog prijedloga na engleski jezik, u kome se RBiH priznaje kao nezavisna država koja zadržava svoje tadašnje granice, ali se za RBiH predlaže da postane konfederalna država sačinjena od tri "države", a za Sarajevo da dobije ekstrateritorijalni status.

U očima Evropske zajednice, situacija u BiH je 1992. bila specifična i nijedan od prijedloga svake od strana nije mogao da bude uzet u obzir stoprocentno: "Pregovarači Evropske zajednice su odgovorili da mi moramo imati u vidu specifičnu situaciju Bosne i Hercegovine, da se njima čini da mi to nemamo u vidu i da ničija opcija u cijelosti ne može proći. Oni nama kažu: Mi znamo šta je vaš cilj, nezavisna Bosna i Hercegovina, imate je. Njihov je cilj reorganizacija Bosne i Hercegovine i vi to ne možete osporavati. Imajte u vidu da dva naroda to traže."251

Mogu se citirati i dokumenti u kojima se pominje zapisnik sa sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 7. februara 1994. godine,252 kao i sa sjednice Skupštine Predsjedništva, održane od 28. do 30. marta 1994. godine.253 Tu se pominju različiti pregovori vođeni pod okriljem međunarodne zajednice, bilo Evropske zajednice ili Ujedinjenih nacija, a u cilju postizanja mirovnih sporazuma kojima bi se okončao sukob između Hrvata i Muslimana.

Franjo Boras, član Predsjedništva RBiH, u svom intervjuu od 23. jula 1993. izjavio je da se odgovornost za neuspjeh Vance-Owenovog plana može pripisati Srbima koji su odbili kartu podjele po provincijama koju su predložili Vance i Owen: "Međutim, kako je Vance-Owenov plan propao u prvom redu zbog toga što srpska strana nije htjela prihvatiti kartu provincija koju su predložili Vance i Owen, jasno je da Srbi neće prihvatiti ni prijedlog konfederativnog ustrojstva koji uključuje tu kartu, pa muslimansko vodstvo zna da sa sigurnošću može računati samo s prostorom kojim ovlada Armija BiH."254

Čitajući zapisnik sa sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 7. februara 1994., možemo da primijetimo da je i Predsjedništvo bilo protiv Owen-Stoltenbergovogplana koji je predložen nakon neuspjeha Vance-Owenovog plana. Naime, po riječima Ive Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tim planom predviđala se brza podjela BiH kako bi se okončao sukob, čemu se RBiH protivila: "Ali mi bismo morali njima dati do znanja da se pregovori ne mogu okončati na temelju ovog Ovenovog i Stoltenbergovog plana o uniji tri nacionalne države. Jer, uzmite zadnje izjave i Ovena i Stoltenberga koje su pred kućom, on govori da treba BiH pod hitno podijeliti, da je to rješenje da će se rat zaustaviti. I u ovoj situaciji vidite drskosti njegovog bezobrazluka. On ne vodi računa, njega ne zanima šta će ko misliti. On gura i dalje, dakle, to svoje. Uporno. Evo ga u Beogradu, došao je gore. Oni guraju tu svoju liniju. Baš njih briga i za mrtvima i za ovo i za ono. A mi svi znamo da rat traje zbog njegovog koncepta. Jer sve dok postoji taj koncept kao takav, za svako selo će se voditi rat u ovakvoj državi. I to će trajati dok se ne istrijebe stanovnici ili sela ili gradova. Nikad se Muslimani neće pomiriti s tim da Here budu u nečijoj drugoj vlasti zato što su vojno oslabili."255

Donja tabela pomoći će da se izjave date u Zagrebu i u Sarajevu stave u kontekst političkih događaja iz tog vremena:256

 

1. 12. 1918.

Prva Jugoslavija, monarhija, Kralj Srbije Petar I

29. 11. 1945.

Federativna Narodna Republika Jugoslavija

19. 7. 1956.

Brionska konferencija

7. 4. 1963.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

4. 10. 1980.

Smrt Tita

6. 12. 1990.

Izbor Miloševića

21. 12. 1990.

Stvaranje Srpske Krajine

16. 5. 1991.

Pripajanje Srpske Krajine Republici Srbiji

25. 6. 1991.

Nezavisnost Republike Slovenije i Republike Hrvatske

juli-avgust 1991.

Oružani incidenti u Hrvatskoj srpskih oružanih snaga uz pomoć Jugoslovenske Narodne Armije

27. 8. 1991.

Osnivanje Badinterove komisije

7. 9. 1991.

Početak rada Konferencije o Jugoslaviji

25. 9. 1991.

Rezolucija 713 SB UN: embargo na isporuke oružja za SRJ

25. 10. 1991.

Osnivanje Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini

18. 11. 1991.

Osnivanje Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne

23. 12. 1991.

Priznanje nezavisnosti Hrvatske i Slovenije od strane Njemačke, Vatikana i Austrije

2. 1. 1992.

Sporazum o prekidu vatre između Tuđmana i Miloševića

9. 1. 1992.

Osnivanje Republike Srpske

21. 2. 1992.

Rezolucija 743: osnivanje UNPROFOR-a

1. 3. 1992.

Nezavisnost BIH (referendum)

18. 3. 1992.

Potpisivanje plana Carrington-Cutileiro od strane Izetbegovića, Karadžića i Bobana

6. 4. 1992.

Priznanje nezavisnosti Bosne i Hercegovine od strane EU

27. 4. 1992.

Savezna Republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora)

15. 5. 1992.

Rezolucija 752: traži da se hrvatske trupe povuku iz BiH ili da se stave pod nadležnost Vlade BiH

30. 5. 1992.

Rezolucija 757: ponovni zahtjev za povlačenje hrvatskih trupa

16. 11. 1992.

Rezolucija 787: ponovni zahtjev za povlačenje hrvatskih trupa

3. 12. 1992.

Izvještaj generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Generalnoj skupštini (A/47/747)

18. 12. 1992.

Rezolucija 798: zahtjev za zatvaranje zatočeničkih centara u BiH, posebno onih za žene

3. 1. 1993.

Prezentacija Vance-Owenovog plana u Ženevi (podjela BiH u 10 provincija)

22. 2. 1993.

Rezolucija (MSKJ)

5.-6. 5. 1993.

Odbacivanje Vance-Owenovog plana od strane Skupštine Republike Srpske u BiH

25. 5. 1993.

Rezolucija 827(MSKJ)

20. 8. 1993.

Prezentacija Owen-Stoltenbergovog mirovnog plana: podjela BiH u 3 konstitutivne republike: srpsku (51%), bošnjačku (30%) i hrvatsku (16%)

24. 8. 1993.

Rezolucija 859 (nastavak opsade Mostara)

28. 8. 1993.

Proglašenje Hrvatske Republike Herceg-Bosne

9. 1. 1994.

Sastanak Tuđmana i Izetbegovića u Bonnu

1. 3. 1994.

Washingtonski sporazum (Osnivanje hrvatsko-muslimanske federacije Bosne i Hercegovine)

4. 3. 1994.

Rezolucija 900:izražavase zabrinutost zbog situacije uMostarui pozdravljaju se pomaci u mirovnom procesu između hrvatskih i muslimanskih rukovodilaca u Bosni

25. 4. 1994.

Osnivanje "Kontaktne grupe" od strane SAD-a, Rusije, Velike Britanije i Francuske

5. 7. 1994.

Mirovni plan "Kontaktne grupe"

8. 9. 1995.

Ženevski sporazum između država Kontaktne grupe, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i SRJ

1. 11. 1995.

Početak mirovnih pregovora u Daytonu (SAD)

21. 11. 1995.

Daytonski sporazumi (Mirovni plan za Bosnu)

 

 

U donjoj tabeli daje sepregled datuma događaja navedenih u Optužnici.

 

juni 1992.

HVO preuzima kontrolu nad gradom Stocem

1. 7. 1992.

HVO preuzima kontrolu nad gradom Varešom

3 . 9. 1992

Osnivanje logora na Heliodromu

oktobar 1992.

Preuzimanje vlasti u gradu Mostaru od strane HVO-a

23. 10. 1992.

Napad HVO-a na ABiH u gradu Prozoru

24. 10. 1992.

Hapšenje muškaraca i zatočenje u osnovnoj školi u Ripcima, opština Prozor

24. 10. 1992. (ilipribližno tog datuma)

Napad na selo Paljike u opštini Prozor

Okršaji između ABiH i HVO-a u Gornjem Vakufu. HVO je preuzeo kontrolu nad više fabrika i nad zgradom MUP-a

6. 1. 1993.

U Gornjem Vakufu istaknuta je hrvatska zastava. Jedan policajac HVO-a pucao je na jednog vojnika ABiH koji ga je htio kidnapovati.

11. i 12. januar 1993.

Otvorene borbe između HVO-a i ABiH u Gornjem Vakufu

18. 1. 1993.

Napadi i vatra iz artiljerijskog oružja od strane HVO-a, preuzimanje kontrole u Gornjem Vakufu od strane HVO-a

januar 1993.

Policijski sat u gradu Mostaru

početak aprila 1993.

Ultimatum HVO-a u Mostaru

početak aprila -15. april

Ultimatum HVO-a u Sovićima i Doljanima

april 1993.- mart 1994.

Zločini koje je počinio HVO u gradu Ljubuški i u Vitina Otoku.

april 1993.- april 1994.

Zatočenje Muslimana u Zatvoru u Dretelju

17.-18. april 1993.

Hapšenja i zatočenja uŠkoli u Sovićima, strijeljanje četiri muškarca i zlostavljanja.

približno 17.-19.april 1993.

Napadi na Parcane, Lizoperce i Tošćanicu, opština Prozor

18. 4. 1993.

Premještanja iz Škole u Ljubuškom

18.-22. april 1993.

Uništavanje vjerskih objekata u Sovićima i Doljanima

18.- 23. april 993.

Zatočenja na Ribnjaku, Jablanica

20. 4. 1993.

Hapšenja uglednih Muslimana u Stocu

20. 4. 1993.

Hapšenja i zatočenja muškaraca Muslimana, među kojima su bili ugledni građani Čapljine

proljeće - kraj 1993. godine

Hapšenja i zatočenja muškaraca Muslimana (Srednja škola, Zgrada "Unisa", Zgrada vojne policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova)

17. 4. - 4. 5. 1993.

Pljačkanje imovine Muslimana u Jablanici

maj 1993. - mart1994.

Zločini nad Muslimanima na Heliodromu

9. 05. 1993.

Napad HVO-a na Mostar

10. 05. 1993.

Zlostavljanje 12 muškaraca Muslimana na Mašinskom fakultetu u Mostaru

8.06.1993. - april 1994.

Zatočenja Muslimana u zatvoru u Gabeli

juni - sredina avgusta 1993.

Napadi na civile Muslimane, pljačkanje imovine u Dugama, Lugu, Lizopercima, Skrobućanima, Parcanima, Munikozama, Podonisu i Gračanici, te okolini.

juni 1993. - mart1994.

Zatočenja u logoru u Vojnom

sredina juna 1993.

Deložacije Muslimana u zapadnom Mostaru od strane HVO-a

30.06. 1993.

Napad na kasarnu Tihomir Mišić i zatočenja muškaraca Muslimana na Heliodromu i u Dretelju

6. 7. 1993.

Deportacije iz sela Prenj u opštini Stolac

13. 7. 1993.

Deportacije, premještanja i ubijanje dviju žena u opštini Čapljina

sredina jula 1993.

Novi napad HVO-a, premještanja i deportacije u opštini Mostar

31. 7. 1993.

Korištenje 50 zatočenih Muslimana na linijama fronta u Prozoru

kraj jula 1993.

Uništavanje imovine i kuća u opštini Stolac

juli i avgust 1993.

Zatočenja žena, djece i starijih osoba u Prozoru

avgust i septembar 1993.

Premještanje žena, djece i starijih osoba u Čapljinu. Glavna operacija odigrala se 23. avgusta.

4. i 5. avgust 1993.

Uništenje imovine i deportacije u Stocu

24. 8. 1993.

Napadi u okolini grada Mostara: Raštani, Hidroelektrana i kasarna "Tihomir Mišić"

kraj avgusta 1993.

HVO je primorao civile da idu na teritorije pod kontrolom ABiH i nastavio da proganja one koji su ostali u Prozoru.

septembar 1993.

Deportacije Muslimana u Centar II

18. 10, 1993.

Hapšenje šest pripadnika ABiH i zlostavljanje u Varešu

21. i 22. oktobar 1993.

Napad na selo Kopjari, opštinaVareš

23. 10. 1993.

Hapšenja muškaraca – civila i vojnika – muslimanske nacionalnosti, u opštiniVareš

23. 10. 1993.

Napad na selo Stupni Do

8. 11. 1993.

Rušenje Starog mosta u Mostaru

 

 

 


Pretresno vijeće III, u sastavu: sudija Jean-Claude Antonetti, predsjedavajući sudija Árpád Prandler, sudija Stefan Trechsel, sudija Antoine Kesia- Mbe Mindua, rezervni sudija. Sekretar: g. John Hocking. Datum: 29- maj 2013. Predmet IT-04-74-T, TUŽILAC protiv Jadranka PRLIĆA, Brune STOJIĆA,Slobodana PRALJKA, Milivoja PETKOVIĆA, Valentina ĆORIĆA, Berislava PUŠIĆA.. Izvor: http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/bcs/130529_6.pdf

 

Izdvojeno mišljenje suca Claudea Antonettija napisano je na 565 stranica. Ovdje donosimo dio njegova mišljenja koji se odnosi na kontekst udruženoga zločinačkog poduhvata, tj. analizu transkripata iz ureda predsjednika Tuđmana (str. 7-75)., - koji su „uglavnom“ jedini dokaz o postojanju udruženoga zločinačkog pothvata. Tekst nije lektoriran nego ga donosimo kao u izvorniku.

1   Slobodan Praljak, T(f) str. 43720; Predmet Kordić i Čerkez, T(f) str. 27489, 27490.

2   Peter Galbraith, T(f) str. 6461.

3   "Replika tužilaštva na odgovore odbrane na Zahtjev tužilaštva da se prihvate 'Predsjednički transkripti'" 3. decembar 2007., par. 19.

4   Peter Galbraith, T(f) str. 6461

5 P 00037 (Zapisnik sa 7. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, 8. juni 1991.), str. 5.

6 Josip Manolić, T(F) str. 4293-4294; P 00037 (Zapisnik sa 7. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, 8 juni 1991.), str. 38 i 39.

7 P 00037 (Zapisnik sa 7. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, 8. juni 1991.), str. 8.

8 P 00037 (Zapisnik sa 7. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, 8. juni 1991.), str. 8

9   P 00068, (Zapisnik sa 36. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, sastanak Vrhovnog državnog vijeća, 12. novembar 1991.), str. 52.

10 P 00068, (Zapisnik sa 36. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, sastanak Vrhovnog državnog vijeća, 12. novembar 1991.), str. 52.

 

11 P 00068, (Zapisnik sa 36. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, sastanak Vrhovnog državnog vijeća, 12. novembar 1991.), str. 54, 55, 57 i 59

12 P 00068, (Zapisnik sa 36. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, sastanak Vrhovnog državnog vijeća, 12. novembar 1991.), str. 59.

13 P 00068, (Zapisnik sa 36. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, sastanak Vrhovnog državnog vijeća, 12. novembar 1991.), str. 57 i 58.

14 P 00080 (Zapisnik sa 39. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, 18. novembar 1991.), str. 1

15 P 00080 (Zapisnik sa 39. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske, 18. novembar 1991.), str. 46.

16 P 00108 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Zagreb, 8. januar 1992.), str. 1.

17 P 00108 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Zagreb, 8. januar 1992.), str. 48.

18 P 00130 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Gojka Šuška, 3. mart 1992.), str. 1. 19 P 00130 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Gojka Šuška, 3. mart 1992.), str. 74. 20 P 00130 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Gojka Šuška, 3. mart 1992.), str. 74. 21 P 00130 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Gojka Šuška, 3. mart 1992.), str. 74.

19 P 00130 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Gojka Šuška, 3. mart 1992.), str. 74. 20 P 00130 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Gojka Šuška, 3. mart 1992.), str. 74. 21 P 00130 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Gojka Šuška, 3. mart 1992.), str. 74.

20 P 00130 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Gojka Šuška, 3. mart 1992.), str. 74. 21 P 00130 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Gojka Šuška, 3. mart 1992.), str. 74.

21 P 00130 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Gojka Šuška, 3. mart 1992.), str. 74.22         P 00134 (Predsjednički transkript sa sastanka predsjedništva HDZ-a, 10. mart 1992.), str. 3.

23  P 00134 (Predsjednički transkript sa sastanka predsjedništva HDZ-a, 10. mart 1992.), str. 99

24 P 00134 (Predsjednički transkript sa sastanka predsjedništva HDZ-a, 10. mart 1992.), str. 114.

25 P 00134 (Predsjednički transkript sa sastanka predsjedništva HDZ-a, 10. mart 1992.), str. 114.

26 P 00134 (Predsjednički transkript sa sastanka predsjedništva HDZ-a, 10. mart 1992.), str. 121.

27 P 00134 (Predsjednički transkript sa sastanka predsjedništva HDZ-a, 10. mart 1992.), str. 119.

28 P 00134 (Predsjednički transkript sa sastanka predsjedništva HDZ-a, 10. mart 1992.), str. 120.

29 P 00134 (Predsjednički transkript sa sastanka predsjedništva HDZ-a, 10. mart 1992.), str. 115.

30 P 00134 (Predsjednički transkript sa sastanka predsjedništva HDZ-a, 10. mart 1992.), str. 115.

31 P 00134 (Predsjednički transkript sa sastanka predsjedništva HDZ-a, 10. mart 1992.), str. 112 i 113.

32 P 00167 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, WarrenaZimmermana i drugih, 20. april 1992.), str. 6 i 7.

33 P 00167 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, WarrenaZimmermana i drugih, 20. april 1992.), str. 6.

34 P 00167 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, WarrenaZimmermana i drugih, 20. april 1992.), str. 6.

35 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 50.

36 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 50.

37 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 36 i 37.

38 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 133 i            140.

39 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 134.

40 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 149.

41 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara i saradnika, 21. juli 1992.), str. 61

42 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana,  Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 42.

43 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana,  Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 43.

44P 00336 (Zapisnik sa sastankaFranje Tuđmana,Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 45.

45 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana,  Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 49.

46 P 00336 (Zapisnik sa sastanka         Franje Tuđmana,  Alije Izetbegovića i nekih od njihovih ministara isaradnika, 21. juli 1992.), str. 129

47 P 00353 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Slobodana Praljka, Antona Tusa i drugih, 1. avgust1992.), str. 30 i 31.

48 P 00353 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Slobodana Praljka, Antona Tusa i drugih, 1. avgust1992.), str. 30 i 31.

49 P 00353 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Slobodana Praljka, Antona Tusa i drugih, 1. avgust1992.), str. 29.

50 P 00353 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Slobodana Praljka, Antona Tusa i drugih, 1. avgust1992.), str. 24.

51 P 00353 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Slobodana Praljka, Antona Tusa i drugih, 1. avgust1992.), str. 26.

52 P 00353 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Slobodana Praljka, Antona Tusa i drugih, 1. avgust1992.), str. 27 i 28

53 P 00414 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, 29. avgust 1992.), str. 41.

54 P 00414 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, 29. avgust 1992.), str. 19.

55 P 00466 (Zapisnik sa sastanka HVO-a kojem su prisustvovali Franjo Tuđman, Slobodan Praljak, GojkoŠušak i drugi, 11. septembar 1992.), str. 54.

56 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 69.

57 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 69

58 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 29.

59 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 80.

60 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 28.

61 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 80 i 81.

62 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 75.

63 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 65.

64 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 67

65 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 65 i 66.

66 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 67.

67 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 78.

68 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 76.

69 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 69.

70 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 70.

71 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 71

72 P 00498 (Zapisnik sa sastanka rukovodstva Hrvatske s predstavnicima HDZ-a i bosanskih Hrvata, kojimje predsjedavao Franjo Tuđman, 17. septembar 1992.), str. 73.

73 P 00524 (Zapisnik sa 2. sjednice Vlade HVO-a, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić,Slobodan Praljak, Gojko Šušak i drugi, 26. septembar 1992.), str. 6 i 7.

74 P 00524 (Zapisnik sa 2. sjednice Vlade HVO-a, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić,Slobodan Praljak, Gojko Šušak i drugi, 26. septembar 1992.), str. 10.

75 P 00524 (Zapisnik sa 2. sjednice Vlade HVO-a, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić,Slobodan Praljak, Gojko Šušak i drugi, 26. septembar 1992.), str. 6.

76 P 00524 (Zapisnik sa 2. sjednice Vlade HVO-a, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić,Slobodan Praljak, Gojko Šušak i drugi, 26. septembar 1992.), str. 17

77 P 00524 (Zapisnik sa 2. sjednice Vlade HVO-a, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić,Slobodan Praljak, Gojko Šušak i drugi, 26. septembar 1992.), str. 17.

78 P 00524 (Zapisnik sa 2. sjednice Vlade HVO-a, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić,Slobodan Praljak, Gojko Šušak i drugi, 26. septembar 1992.), str. 17 i 18.

79 P 00524 (Zapisnik sa 2. sjednice Vlade HVO-a, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić,Slobodan Praljak, Gojko Šušak i drugi, 26. septembar 1992.), str. 10.

80 P 00524 (Zapisnik sa 2. sjednice Vlade HVO-a, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić,Slobodan Praljak, Gojko Šušak i drugi, 26. septembar 1992.), str. 10.

81 P 00524 (Zapisnik sa 2. sjednice Vlade HVO-a, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić,Slobodan Praljak, Gojko Šušak i drugi, 26. septembar 1992.), str. 10.

82 P 00524 (Zapisnik sa 2. sjednice Vlade HVO-a, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić,Slobodan Praljak, Gojko Šušak i drugi, 26. septembar 1992.), str. 10.

83 P 00822 (Zapisnik sa 5. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Janko Bobetko i Hrvoje Šarinić, 27. novembar 1992.), str. 52.

84 P 00822 (Zapisnik sa 5. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Janko Bobetko i Hrvoje Šarinić, 27. novembar 1992.), str. 52.

 85              P 00866 (Zapisnik sa sastanka kojim je predsjedavao Franjo Tuđman, kojem su prisustvovali JankoBobetko, Gojko Šušak, nedavno imenovani zvaničnici Ministarstva unutarnjih poslova i nedavnoimenovani zapovjednici zona i gardijskih brigada, 5. decembar 1992.), str. 8 i 10.

86 P 00866 (Zapisnik sa sastanka kojim je predsjedavao Franjo Tuđman, kojem su prisustvovali JankoBobetko, Gojko Šušak, nedavno imenovani zvaničnici Ministarstva unutarnjih poslova i nedavnoimenovani zapovjednici zona i gardijskih brigada, 5. decembar 1992.), str. 9

87               P 00866 (Zapisnik sa sastanka kojim je predsjedavao Franjo Tuđman, kojem su prisustvovali JankoBobetko, Gojko Šušak, nedavno imenovani zvaničnici Ministarstva unutarnjih poslova i nedavnoimenovani zapovjednici zona i gardijskih brigada, 5. decembar 1992.), str. 10.

88 P 00866 (Zapisnik sa sastanka kojim je predsjedavao Franjo Tuđman, kojem su prisustvovali JankoBobetko, Gojko Šušak, nedavno imenovani zvaničnici Ministarstva unutarnjih poslova i nedavnoimenovani zapovjednici zona i gardijskih brigada, 5. decembar 1992.), str. 11.

89 P 00866 (Zapisnik sa sastanka kojim je predsjedavao Franjo Tuđman, kojem su prisustvovali JankoBobetko, Gojko Šušak, nedavno imenovani zvaničnici Ministarstva unutarnjih poslova i nedavnoimenovani zapovjednici zona i gardijskih brigada, 5. decembar 1992.), str. 9.

90 P 01158 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, CyrusaVancea, lorda Owena, Ahtisaarija, AlijeIzetbegovića i Mate Bobana, 15. januar 1993.), str. 37.

91               P 01158 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, CyrusaVancea, lorda Owena, Ahtisaarija, AlijeIzetbegovića i Mate Bobana, 15. januar 1993.), str. 17

92 P 01158 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, CyrusaVancea, lorda Owena, Ahtisaarija, AlijeIzetbegovića i Mate Bobana, 15. januar 1993.), str. 37 i str. 38.

93 P 01158 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, CyrusaVancea, lorda Owena, Ahtisaarija, AlijeIzetbegovića i Mate Bobana, 15. januar 1993.), str. 35.

94 P 01158 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, CyrusaVancea, lorda Owena, Ahtisaarija, AlijeIzetbegovića i Mate Bobana, 15. januar 1993.), str. 38.

95 P 01158 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, CyrusaVancea, lorda Owena, Ahtisaarija, AlijeIzetbegovića i Mate Bobana, 15. januar 1993.), str. 39.

96 P 01158 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, CyrusaVancea, lorda Owena, Ahtisaarija, AlijeIzetbegovića i Mate Bobana, 15. januar 1993.), str. 45.

97 P 01240 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, CyrusaVancea, lorda Davida Owena i hrvatskihpredstavnika iz BiH, 20. januar 1993.), str. 1

98 P 01297 (Zapisnik sa 8. sjednice Predsjedničkog vijeća, kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, AntunVrdoljak, Ivan Milas, Gojko Šušak, Vladimir Šeks, Jure Radić i drugi, 25. januar 1993.), str. 31.

99 P 01325 (Zapisnik sa 2. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Jure Radić, Vladimir Šeks, P. Jurković, Gojko Šušak, IvanJarnjak i drugi, 27. januar 1993.), str. 5.

100P 01544 (Zapisnik sa 4. jednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS) kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Josip Manolić, Jure Radić, Žarko Domljan, Vladimir Šeks,Mladen Vedriš, Ivan Jarnjak, dr. Zdenko Škrabalo i drugi, 24. februar 1993.), str. 24

101P 01622 (Zapisnik sa sastanka Tuđmana i predstavnika opština srednje Bosne i HVO-a, među kojima subili Mate Boban i Mirko Lasić, 8. mart 1993.), str. 9.

102P 01622 (Zapisnik sa sastanka Tuđmana i predstavnika opština srednje Bosne i HVO-a, među kojima subili i Mate Boban i Mirko Lasić, 8. mart 1993.), str. 9.

103P 01622 (Zapisnik sa sastanka Tuđmana i predstavnika opština srednje Bosne i HVO-a, među kojima subili i Mate Boban i Mirko Lasić, 8. mart 1993.), str. 28.

104P 01622 (Zapisnik sa sastanka Tuđmana i predstavnika opština srednje Bosne i HVO-a, među kojima subili i Mate Boban i Mirko Lasić, 8. mart 1993.), str. 29.

105P 01622 (Zapisnik sa sastanka Tuđmana i predstavnika opština srednje Bosne i HVO-a, među kojima subili i Mate Boban i Mirko Lasić, 8. mart 1993.), str. 34, 35 i 36.

106P 01622 (Zapisnik sa sastanka Tuđmana i predstavnika opština srednje Bosne i HVO-a, među kojima subili i Mate Boban i Mirko Lasić, 8. mart 1993.), str. 42

107P 01739 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, njegovih saradnika (među kojima su bili Gojko Šušak iIvan Jarnjak), Mate Bobana i Alije Izetbegovića, 27. mart 1993.), str. 27.

108P 01739 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, njegovih saradnika (među kojima su bili Gojko Šušak iIvan Jarnjak), Mate Bobana i Alije Izetbegovića, 27. mart 1993.), str. 30.

109P 01883 (Zapisnik sa 7. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Stipe Mesić, Josip Manolić, Jure Radić, Hrvoje Šarinić,Mate Granić i drugi, 15. april 1993.), str. 18.

110P 01883 (Zapisnik sa 7. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Stipe Mesić, Josip Manolić, Jure Radić, Hrvoje Šarinić,Mate Granić i drugi, 15. april 1993.), str. 9 i 10

111P 01883 (Zapisnik sa 7. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Stipe Mesić, Josip Manolić, Jure Radić, Hrvoje Šarinić,Mate Granić i drugi, 15. april 1993.), str. 3 prijevoda Prlićeve obrane.

112P 02122 (Zapisnik sa 8. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Stipe Mesić, Miroslav Tuđman, Josip Manolić, NikicaValentić, Žarko Domljan i drugi, 27. april 1993.), str.7 i 8.

113P 02122 (Zapisnik sa 8. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Stipe Mesić, Miroslav Tuđman, Josip Manolić, NikicaValentić, Žarko Domljan i drugi, 27. april 1993.), str. 16.

114P 02122 (Zapisnik sa 8. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Stipe Mesić, Miroslav Tuđman, Josip Manolić, NikicaValentić, Žarko Domljan i drugi, 27. april 1993.), str. 16.

115P 02122 (Zapisnik sa 8. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Stipe Mesić, Miroslav Tuđman, Josip Manolić, NikicaValentić, Žarko Domljan i drugi, 27. april 1993.), str. 16

116P 02302 (Zapisnik sa 9. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Hrvoje Šarinić, Josip Manolić, Jure Radić, Vladimir Šeks,Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi, 11. maj 1993.), str. 7.

117P 02302 (Zapisnik sa 9. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Hrvoje Šarinić, Josip Manolić, Jure Radić, Vladimir Šeks,Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi, 11. maj 1993.), str. 11.

118P 02302 (Zapisnik sa 9. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Hrvoje Šarinić, Josip Manolić, Jure Radić, Vladimir Šeks,Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi, 11. maj 1993.), str. 49.

119P 02302 (Zapisnik sa 9. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Hrvoje Šarinić, Josip Manolić, Jure Radić, Vladimir Šeks,Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi, 11. maj 1993.), str. 49.

120P 02302 (Zapisnik sa 9. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Hrvoje Šarinić, Josip Manolić, Jure Radić, Vladimir Šeks,Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi, 11. maj 1993.), str. 7.

121P 02466 (Zapisnik sa 10. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Miroslav Tuđman, Franjo Gregurić, Jure Radić, VladimirŠeks, Mate Granić, Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi), 20. maj 1993., str. 10.

122P 02466 (Zapisnik sa 10. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Miroslav Tuđman, Franjo Gregurić, Jure Radić, VladimirŠeks, Mate Granić, Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi), 20. maj 1993., str. 10.

123P 02466 (Zapisnik sa 10. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Miroslav Tuđman, Franjo Gregurić, Jure Radić, VladimirŠeks, Mate Granić, Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi), 20. maj 1993., str. 10

124P 02466 (Zapisnik sa 10. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Miroslav Tuđman, Franjo Gregurić, Jure Radić, VladimirŠeks, Mate Granić, Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi), 20. maj 1993., str. 10.

125P 02466 (Zapisnik sa 10. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Miroslav Tuđman, Franjo Gregurić, Jure Radić, VladimirŠeks, Mate Granić, Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi), 20. maj 1993., str. 12.

126P 02466 (Zapisnik sa 10. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Miroslav Tuđman, Franjo Gregurić, Jure Radić, VladimirŠeks, Mate Granić, Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi), 20. maj 1993., str. 11.

127P(Zapisnik sa 10. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Miroslav Tuđman, Franjo Gregurić, Jure Radić, VladimirŠeks, Mate Granić, Gojko Šušak, Ivan Jarnjak i drugi), 20. maj 1993., str. 13

128P 02613 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, lorda Davida Owena i ThorvaldaStoltenberga, 2. juni1993.), str. 8.

129P 02613 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, lorda Davida Owena i ThorvaldaStoltenberga, 2. juni1993.), str. 7 i 9.

130P 02613 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, lorda Davida Owena i ThorvaldaStoltenberga, 2. juni1993.), str. 13.

131P 02719 (Zapisnik sa razgovora Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, 11. juni 1993.), str. 40.

132P 02719 (Zapisnik sa razgovora Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, 11. juni 1993.), str. 21 i 22

133P 02719 (Zapisnik sa razgovora Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, 11. juni 1993.), str. 49.

134P 02719 (Zapisnik sa razgovora Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, 11. juni 1993.), str. 57.

135P 02719 (Zapisnik sa razgovora Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, 11. juni 1993.), str. 70.

136P 03704 (Zapisnik sa 13. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Vladimir Šeks, Anton Tus, Janko Bobetko, Stipe Mesić, Josip Manolić idrugi, 25. juni 1993.), str. 37.

137P 03704 (Zapisnik sa 13. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Vladimir Šeks, Anton Tus, Janko Bobetko, Stipe Mesić, Josip Manolić idrugi, 25. juni 1993.), str. 28

138P 03112 (Zapisnik sa 14. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Josip Manolić, Jure Radić, Vladimir Šeks, Mate Granić, GojkoŠušak, Ivan Jarnjak, Janko Bobetko, Anton Tus, Miroslav Tuđman, Ivan Milas i drugi, 2. juli 1993.), str. 9.

139P 03112 (Zapisnik sa 14. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Josip Manolić, Jure Radić, Vladimir Šeks, Mate Granić, GojkoŠušak, Ivan Jarnjak, Janko Bobetko, Anton Tus, Miroslav Tuđman, Ivan Milas i drugi, 2. juli 1993.), str. 54.

140P 03112 (Zapisnik sa 14. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Josip Manolić, Jure Radić, Vladimir Šeks, Mate Granić, GojkoŠušak, Ivan Jarnjak, Janko Bobetko, Anton Tus, Miroslav Tuđman, Ivan Milas i drugi, 2. juli 1993.), str. 9.

141P 03195 (Zapisnik s nastavka 14. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS),kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Franjo Gregurić, Žarko Domljan, P. Jurković,Slavko Degoricija, Jure Radić, Mladen Vedriš, B. Mikša, 5. juli 1993.), str. 20

142P 03195 (Zapisnik s nastavka 14. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS),kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Franjo Gregurić, Žarko Domljan, P. Jurković,Slavko Degoricija, Jure Radić, Mladen Vedriš, B. Mikša, 5. juli 1993.), str. 31.

143P 03240 (Zapisnik s nastavka 14. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS),kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Ivan Jarnjak, Nikica Valentić i drugi, 6. juli 1993.),str. 41.

144P 03240 (Zapisnik s nastavka 14. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS),kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Ivan Jarnjak, Nikica Valentić i drugi, 6. juli 1993.), str. 41.

 14503240 (Zapisnik s nastavka 14. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS),kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Ivan Jarnjak, Nikica Valentić i drugi, 6. juli 1993.),str. 63.

146P 03279 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana, lorda Davida Owena i g. ThorvaldaStoltenberga, 7. juli1993.), str. 7 prijevoda Prlićeve odbrane

147P 03279 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana, lorda Davida Owena i g. ThorvaldaStoltenberga, 7. juli1993.), str. 21 i 22.

148P 03324 (Zapisnik sa 15. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Josip Manolić, Gojko Šušak, Mate Granić i drugi, 9. juli 1993.), str. 17.

 150 P 03467 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Granića, Gojka Šuška, Ivana Jarnjaka, Janka Bobetka, Hrvoja Šarinića, Nikice Valentića i dr. J. Jakšića, 15. juli 1993.), str. 10.

151 P 03517 (Zapisnik sa 17. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Mate Granić, Nikica Valentić i drugi, 17. juli 1993.), str. 5.

152 P 03517 (Zapisnik sa 17. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Mate Granić, Nikica Valentić i drugi, 17. juli 1993.), str. 5.

 153P 03969 (Zapisnik sa sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS) održane 5.avgusta 1993., kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Gojko Šušak, B. Mikša, Hrvoje Šarinić, SlavkoDegoricija, Miroslav Tuđman i drugi), str. 3.

154P 03969 (Zapisnik sa sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS) održane 5.avgusta 1993., kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Gojko Šušak, B. Mikša, Hrvoje Šarinić, SlavkoDegoricija, Miroslav Tuđman i drugi), str. 5.

155P 04740 (Zapisnik sa 20. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Stipe Mesić, Josip Manolić, Miroslav Tuđman i drugi[među kojima je bio i Mate Boban], 2. septembar 1993.), str. 3.

156P 04740 (Zapisnik sa 20. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Stipe Mesić, Josip Manolić, Miroslav Tuđman i drugi[među kojima je bio i Mate Boban], 2. septembar 1993.), str. 6.

157P 04740 (Zapisnik sa 20. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Stipe Mesić, Josip Manolić, Miroslav Tuđman i drugi[među kojima je bio i Mate Boban], 2. septembar 1993.), str. 6.

 158P 04740 (Zapisnik sa 20. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Stipe Mesić, Josip Manolić, Miroslav Tuđman i drugi[među kojima je bio i Mate Boban], 2. septembar 1993.), str. 9 i 10.

159P 04740 (Zapisnik sa 20. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Stipe Mesić, Josip Manolić, Miroslav Tuđman i drugi[među kojima je bio i Mate Boban], 2. septembar 1993.), str. 10.

160P 04740 (Zapisnik sa 20. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Stipe Mesić, Josip Manolić, Miroslav Tuđman i drugi[među kojima je bio i Mate Boban], 2. septembar 1993.), str. 21.

161P 04740 (Zapisnik sa 20. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Nikica Valentić, Stipe Mesić, Josip Manolić, Miroslav Tuđman i drugi[među kojima je bio i Mate Boban], 2. septembar 1993.), str. 10

162P 05080 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Bobana i drugih članova vlada Hrvatske i HR HZ, 15. septembar 1993.), str. 19.

163P 05997 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Bobana i predsjednika Autonomne pokrajineZapadne Bosne Fikreta Abdića, 21. oktobar 1993.), str. 3.

164P 05997 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Bobana i predsjednika Autonomne pokrajineZapadne Bosne Fikreta Abdića, 21. oktobar 1993.), str. 4 i 9.

165P 05997 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Bobana i predsjednika Autonomne pokrajineZapadne Bosne Fikreta Abdića, 21. oktobar 1993.), str. 3 engleskog prijevoda 1D 33-0576.

166P 06006 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Gojka Šuška i drugih, 22. oktobar1993.), str. 1.

167P 06006 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Gojka Šuška i drugih, 22. oktobar1993.), str. 2.

168P 06006 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Gojka Šuška i drugih, 22. oktobar1993.), str. 2.

169P 06006 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Gojka Šuška i drugih, 22. oktobar1993.), str. 9

170P 06006 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Gojka Šuška i drugih, 22. oktobar1993.), str. 15.

171P 06006 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Gojka Šuška i drugih, 22. oktobar1993.), str. 15.

172P 06006 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Gojka Šuška i drugih, 22. oktobar 1993.), str. 15.

173P 06123 (Zapisnik s dvadeset devete sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske(VONS), kojoj su prisustvovali Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Josip Manolić, Nikica Valentić, FranjoGregurić, Radić, Vladimir Šeks, Mate Granić, Škegro, Janko Bobetko, Antun Bebić i drugi, 26. oktobar 1993.), str. 3–5.

174P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str. 1   i 2.

175P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str. 2   i 3.

176P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str.   14.

177P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str.   33.

178P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str.   37.

179P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str.   50 i 56.

180P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str.   89–104 i 112.

181P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str.   38.

182P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str.   38 i 39.

183P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str.   39.

184P 06454 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne, 5. novembar 1993.), str.   112.

185P 06485 (Zapisnik s razgovora predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i ministra obrane   Janka Bobetka, 6. novembar 1993.), str. 2.

186P 06485 (Zapisnik s razgovora predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i ministra obrane   Janka Bobetka, 6. novembar 1993.), str. 5

187P 06485 (Zapisnik s razgovora predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i ministra obrane   Janka Bobetka, 6. novembar 1993.), str. 10.

188P 06581 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne (među kojima su bili i   Mate Boban i Jadranko Prlić) 10. novembar 1993.), str. 14-16.

189P 06581 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne (među kojima su bili i   Mate Boban i Jadranko Prlić) 10. novembar 1993.), str. 18.

190P 06581 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne (među kojima su bili i   Mate Boban i Jadranko Prlić) 10. novembar 1993.), str. 20

191P 06831 (Zapisnik s razgovora predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, ministra obraneGojka Šuška i generala Janka Bobetka, 23. novembar 1993.), str. 25 i 26.

 192P 06930 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i Mate Bobana, predsjednika HZ HB, 28. novembar1993.), str. 16.

193P 06930 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i Mate Bobana, predsjednika HZ HB, 28. novembar1993.), str. 20.

194P 06930 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i Mate Bobana, predsjednika HZ HB, 28. novembar1993.), str. 22.

195P 06930 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i Mate Bobana, predsjednika HZ HB, 28. novembar1993.), str. 34–37

196P 07031 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Z. Červenka, J. Bobetka, D. Krpine, J. Jurasa ipredstavnika Hrvatskog domobranstva, 4. decembar 1993.), str. 11.

197P 07031 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Z. Červenka, J. Bobetka, D. Krpine, J. Jurasa ipredstavnika Hrvatskog domobranstva, 4. decembar 1993.), str. 11.

198P 07031 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Z. Červenka, J. Bobetka, D. Krpine, J. Jurasa ipredstavnika Hrvatskog domobranstva, 4. decembar 1993.), str. 11.

199P 07198 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Hrvatskog koordinacijskog odboraHerceg-Bosne koji su doputovali iz Sarajeva, 15. decembar 1993.), str. 21

200P 07198 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Hrvatskog koordinacijskog odboraHerceg-Bosne koji su doputovali iz Sarajeva, 15. decembar 1993.), str. 8.

201P 07198 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i predstavnika Hrvatskog koordinacijskog odboraHerceg-Bosne koji su doputovali iz Sarajeva, 15. decembar 1993.), str. 13 i 14.

202P 07260 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne (među kojima je bio iMate Boban), 19. decembar 1993.), str. 15.

203P 07260 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne (među kojima je bio iMate Boban), 19. decembar 1993.), str. 18.

204P 07260 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne (među kojima je bio iMate Boban), 19. decembar 1993.), str. 23

205P 07260 (Zapisnik s razgovora Franje Tuđmana i predstavnika Herceg-Bosne (među kojima je bio iMate Boban), 19. decembar 1993.), str. 23.

206P 07464 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Hrvoja Šarinića, Gojka Šuška, Krešimira Kašpara, MileAkmadžića, Mate Granića i drugih, 2. januar 1994.), str. 54.

207P 07464 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Hrvoja Šarinića, Gojka Šuška, Krešimira Kašpara, MileAkmadžića, Mate Granića i drugih, 2. januar 1994.), str. 16-22 engleskog prijevoda 1D33-0630.

208P 07464 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Hrvoja Šarinića, Gojka Šuška, Krešimira Kašpara, MileAkmadžića, Mate Granića i drugih, 2. januar 1994.), str. 54.

209P 07464 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Hrvoja Šarinića, Gojka Šuška, Krešimira Kašpara, MileAkmadžića, Mate Granića i drugih, 2. januar 1994.), str. 54.

210P 07475 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka, 4. januar 1994.), str.6 i 7.

211P 07475 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka, 4. januar 1994.), str. 8.

212P 07480 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mila Akmadžića i Mate Granića, 5. januar 1994.), str.14.

213P 07480 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mila Akmadžića i Mate Granića, 5. januar 1994.), str. 18

214P 07485 (Zapisnik sa 34. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Janko Bobetko, Miroslav Tuđman, Mate Granić, Franjo Gregurić i drugi, 6. januar 1994.), str. 7.

215P 07485 (Zapisnik sa 34. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Janko Bobetko, Miroslav Tuđman, Mate Granić, Franjo Gregurić i drugi, 6.januar 1994.), str. 7.

216P 07485 (Zapisnik sa 34. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Janko Bobetko, Miroslav Tuđman, Mate Granić, Franjo Gregurić i drugi, 6.januar 1994.), str. 7 i 8.

217P 07485 (Zapisnik sa 34. sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatske (VONS), kojoj suprisustvovali Franjo Tuđman, Janko Bobetko, Miroslav Tuđman, Mate Granić, Franjo Gregurić i drugi, 6.januar 1994.), str. 8 i 9.

218P 07570 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana s biskupima iz BiH (Komarica, Perić, Pranjić, Prljić iPašalić), kojem je prisustvovao i Jadranko Prlić, 12. januar 1994.), str. 3.

219P 07719 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Granića, Gojka Šuška i Drage Krpine, 29. januar1994.), str. 5.

220P 07719 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Granića, Gojka Šuška i Drage Krpine, 29. januar1994.), str. 5.

221P 08012 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Granića, Gojka Šuška, Mila Akmadžića,Krešimira Zubaka i drugih, 20. februar 1994.), str. 35.

222P 08012 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Granića, Gojka Šuška, Mila Akmadžića,Krešimira Zubaka i drugih, 20. februar 1994.), str. 35.

223P 08012 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Mate Granića, Gojka Šuška, Mila Akmadžića,Krešimira Zubaka i drugih, 20. februar 1994.), str. 35

224P 08012 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Kazimira Zubaka, Mila Akmadžića, Ivana Jarnjaka,Mate Granića, Franje Gregurića, Harisa Silajdžića, Janka Bobetka, Stjepana Mesića i drugih, 4. mart 1994.), str. 4.

225P 08012 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Kazimira Zubaka, Mila Akmadžića, Ivana Jarnjaka,Mate Granića, Franje Gregurića, Harisa Silajdžića, Janka Bobetka, Stjepana Mesića i drugih, 4. mart1994.), str. 55.

226P 08012 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Kazimira Zubaka, Mila Akmadžića, Ivana Jarnjaka,Mate Granića, Franje Gregurića, Harisa Silajdžića, Janka Bobetka, Stjepana Mesića i drugih, 4. mart1994.), str. 6.

227P 08012 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Kazimira Zubaka, Mila Akmadžića, Ivana Jarnjaka,Mate Granića, Franje Gregurića, Harisa Silajdžića, Janka Bobetka, Stjepana Mesića i drugih, 4. mart1994.), str. 6.

228P 08066 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i drugih zvaničnika, 14. mart 1994.), str. 14

229P 08288 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i drugih zvaničnika, među kojima je bio i Jadranko Prlić,31. april 1994.), ET_0132-3773, str. 28.

230P 08288 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i drugih zvaničnika, među kojima je bio i Jadranko Prlić,31. april 1994.), ET_0132-3773, str. 29.

231P 08288 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana i drugih zvaničnika, među kojima je bio i Jadranko Prlić,31. april 1994.), ET_0132-3773, str. 29.

232P 08448 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Krešimira Zubaka, Jadranka Prlića i drugih, 2.septembar 1994.), ET_01323954, str. 63

233P 08448 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Krešimira Zubaka, Jadranka Prlića i drugih, 2.septembar 1994.), 1D 33-0714, str. 13.

234P 08465 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Gojka Šuška i drugih zvaničnika, među kojima je bio iJadranko Prlić, 30. septembar 1994.), str. 14.

235P 08465 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Gojka Šuška i drugih zvaničnika, među kojima je bio iJadranko Prlić, 30. septembar 1994.), str. 16.

236P 08465 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Gojka Šuška i drugih zvaničnika, među kojima je bio iJadranko Prlić, 30. septembar 1994.), str. 16.

237P 08465 (Zapisnik sa sastanka Franje Tuđmana, Gojka Šuška i drugih zvaničnika, među kojima je bio iJadranko Prlić, 30. septembar 1994.), str. 21

 

238 1D 02473 (Intervju s Franjom Borasom, članom Predsjedništva RBiH, o odnosima između Hrvata i Muslimana i okončanju sukoba u Bosni i Hercegovini, 23. juli 1993.) str. 2

2391D 02473 (Intervju s Franjom Borasom, članom Predsjedništva RBiH, o odnosima između Hrvata iMuslimana i okončanju sukoba u Bosni i Hercegovini, 23. juli 1993.) str. 2.

2401D 02720 (Članak iz lista Dani: "Alija Izetbegović i lisabonska tajna").

2411D 02720 (Članak iz lista Dani: "Alija Izetbegović i lisabonska tajna") str. 3.

2421D 02473 (Intervju s Franjom Borasom, članom Predsjedništva RBiH, o odnosima između Hrvata iMuslimana i okončanju sukoba u Bosni i Hercegovini, 23. juli 1993.) str. 2.

 

2431D 02473 (Intervju s Franjom Borasom, članom Predsjedništva RBiH, o odnosima između Hrvata iMuslimana i okončanju sukoba u Bosni i Hercegovini, 23. juli 1993.) str. 1.

2441D 02473 (Intervju s Franjom Borasom, članom Predsjedništva RBiH, o odnosima između Hrvata iMuslimana i okončanju sukoba u Bosni i Hercegovini, 23. juli 1993.) str. 1 i 2.

2451D 02473 (Intervju s Franjom Borasom, članom Predsjedništva RBiH, o odnosima između Hrvata iMuslimana i okončanju sukoba u Bosni i Hercegovini, 23. juli 1993.) str. 3.

2461D 02473 (Intervju s Franjom Borasom, članom Predsjedništva RBiH, o odnosima između Hrvata iMuslimana i okončanju sukoba u Bosni i Hercegovini, 23. juli 1993.) str. 3

 

2471D 02473 (Intervju s Franjom Borasom, članom Predsjedništva RBiH, o odnosima između Hrvata iMuslimana i okončanju sukoba u Bosni i Hercegovini, 23. juli 1993.) str. 3 i 4.

2481D 02304 (Pisani transkript snimka sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 21. oktobra 1993.).

2491D 02720 (Članak iz lista Dani: "Alija Izetbegović i lisabonska tajna") str. 2 i 3.

2501D 02720 (Članak iz lista Dani: "Alija Izetbegović i lisabonska tajna") str. 2

2511D 02720 (Članak iz lista Dani: "Alija Izetbegović i lisabonska tajna") str. 3.

2521D 01367 (Zapisnik sa sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 7. februara 1994.).

2531D 01435 (Zapisnik sa sjednice Skupštine Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine održane od28. do 30. marta 1994.).

2541D 02473 (Intervju s Franjom Borasom, članom Predsjedništva RBiH, o odnosima između Hrvata iMuslimana i okončanju sukoba u Bosni i Hercegovini, 23. juli 1993.) str. 2.

 

2551D 01367 (Pisani transkript snimka sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 7. februara 1994.)str. 6 i 7.

256 Činilo mi se da nije potrebno u fusnotama navoditi izvore u vezi s opštepoznatim događajima, to suistorijske činjenice koje se ne moraju dokazivati, no treba naglasiti da su svi ti događaji pomenuti udokumentima koji su uvršteni u spis ili su ih pominjali svjedoci

 

 

 

 

 

Gallery / Galerija slika
Nema galerije slika / No image Gallery

web
analytics