Zaposlenik američke Zračne garde osumnjičen je za objavljivanje povjerljivih dokumenata - je li riječ o bizarnom slučaju bez promišljenog političkog cilja ili je to pomno smišljena operacija?
- U kontekstu onoga što se događa oko rata u Ukrajini kao i u vremenu od 2014. do 2022. do početka ruske agresije nema nekih posebno bitnih informacija koje bi mogle nanijeti štetu SAD-u i ukrajinskim oružanim snagama. Spominje se jako puno činjenica, stavova, veliki dio informacija dolazi iz otvorenih izvora i obavještajnih krugova, ali tu nema ništa značajno što do sada nisi pretpostavljali ili znali. Od toga da postoje razilaženja između saveznika oko rata u Ukrajini do toga koliko su ruske ili ukrajinske oružane snage jake, rekao je Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost, gostujući u emisiji "Studio 4".
Naglasio je kako postoji nekoliko nedosljednosti u cijelom tom spektru informacija.
- Teško je vjerovati da SAD odnosno NATO zna točan broj pripadnika ruskih oružanih snaga koji u procjenama varira od 10 do 15 posto, dok procjene ukrajinskih oružanih snaga variraju od 50 do 100 posto. Ima unutra podataka koji otvaraju sumnju u stvarno porijeklo i namjeru tih podataka, ustvrdio je.
Borba protuobavijestima temelj hibridnih prijetnji
Postoji nekoliko scenarija o tome što se zapravo dogodilo. Akrap ističe kako je teško sada govoriti o motivima objave ovih dokumenata.
- To ćemo znati za godinu dana. Uvjeren sam da bi rat trebao prići svom kraju vrlo brzo. Treba vidjeti kako će se optuženi braniti, hoće li se braniti na način da mu je to podmetnuto ili je stvarno bila neka njegova mladenačka želja za dokazivanjem, kazao je Akrap.
Već smo svjedočili brojnim slučajevima distribucije različitih informacija i dezinformacija u javni prostor međunarodne zajednice, ali i prostor Ukrajine i Rusije.
- Borba protuobavijestima je stalni pratitelj svih sukoba i ratova. To je jedna od temeljnih aktivnosti koja se u hibridnim prijetnjama i sukobima vodi prije nego se uđe u oružani sukob. U veljači prošle godine, prije ruske agresije na Ukrajinu, svjedočili smo brojnim protuobavijestima koje su u ukrajinski i međunarodni vojni prostor plasirali ruski trolovi i ruski interesi u Europi i izvan Europe, rekao je Akrap.
Stručnjak za sigurnost ističe kako u svakom ozbiljnom sustavu postoje jasni načini i procedure tko, kada i na koji način smije pristupiti određenim dokumentima.
- To je jedno od otvorenih pitanja na koje će istraga morati dati odgovor. Do terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. godine. vladala je paradigma "need to know", izvan obavještajne zajednice s drugim službama dijelile su se samo one informacije za koje se smatralo da im trebaju u tom trenutku i samo oni koji su imali tu razinu klasificiranosti da mogu dobiti tu vrstu podataka. Nakon što je SAD uvidio da su u posjedu imali veliki broj podataka koji je, da je bio integriran u cjelinu, mogao ukazati da se sprema teroristički napad - promijenili su tu u paradigmu u "need to share", potrebu distribucije gotovo svih važnih dokumenata gotovo svim dionicima obavještajne zajednice, rekao je Akrap.
Dodaje kako trenutno možda i preveliki broj ljudi u SAD-u ima pristup povjerljivim podacima s oznakom tajnosti.
- Možda se tu prišlo vrlo labavo i prilagodljivo distribuciji podataka. Čisto sumnjam da osoba od 21 godine ima pravo pristupa dokumentima koji nose oznaku najviše razine tajnosti, kazao je Akrap.
Podaci su objavljeni na gejmerskoj platformi Discord.
- To je problem koji imamo s društvenim mrežama da se nesmetano mogu objavljivati bilo kakvi podaci i na taj način dolazi do "pranja" informacija.
Koje su moguće posljedice ovog događaja?
- Vjerojatno će SAD potegnuti određene aktivnosti kako bi utvrdile zašto i kako je došlo do toga. Posljedica po ukrajinske snage čisto sumnjam da će biti. Mišljenja sam da su u najvećoj dvojbi Rusi i njihova obavještajna zajednica jer još nisu sigurni jesu li im ti podaci podvaljeni ili su stvarno točni. Pitanje je što će zaključiti koja je stvarna priroda ovih podataka, rekao je Akrap.
Ne vjeruje da će objavljeni podaci promijeniti dinamiku odnosa među saveznicima. Ističe da postoje određeni disonantni glasovi, ali da je NATO savez jedinstven oko toga da Ukrajini treba pomoći i dapritom svatko pomaže na svoj način.
Hrvatska se spominje u nekoliko mjesta u dokumentima kao članica NATO saveza koja u skladu sa svojim mogućnostima pomaže Ukrajini da se oslobodi od ruske agresije.
- Što se tiče Mađarske, u javnosti kruži veća količina podataka i analiza koje ukazuju na to da su zapadni saveznici nezadovoljni politikom premijera Orbana. U tom kontekstu ima razlika između onoga što se misli i što se djeluje. Najveće posljedice će imati mađarska vlast. Ista situacija je u Srbiji. Pokušaj sjedenja na više stolica u ovakvim geopolitičkim odnosima neće dobro proći, rekao je Akrap.