U Crnoj Gori u nedjelju je održan drugi krug predsjedničkih izbora na kojima je čelnik pokreta Europa sad Jakov Milatović pobijedio dosadašnjeg predsjednika i čelnika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

S naslovnica se izdvajaju ocjene da su u Crnoj Gori održani "povijesni izbori" te da je aktualni šef države izgubio višedesetljetnu vlast. U beogradskom tisku u ponedjeljak dominiraju naslovi "Pao Milo", "Milov kraj", "Kraj epohe Đukanovića", "Kraj jedne ere".

Mnogi su Milatovićevu pobjedu opisali kao jačanje velikosrpske politike iskazujući bojazan zbog mogućeg utjecaja na razvitak odnosa u regiji.

Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i diplomaciju, za DNEVNIK.hr objašnjava koliko će održani predsjednički izbori u Crnoj Gori utjecati na stabilnost zapadnog Balkana i što Milatovićeva pobjeda znači za Hrvatsku. 

Bandov kaže kako je ključno pitanje hoće li ovi predsjednički izbori dovesti do političke i ekonomske stabilnosti Crne Gore te hoće li je osnažiti u njezinu putu prema europskim integracijama.

"Čuli smo novoizabranog predsjednika kako planira u narednih pet godina uvesti Crnu Goru u EU, što se u ovom trenutku čini kao vrlo ambiciozan cilj, no ako ga želi postići, morat će se sa svojim timom posvetiti ekonomskom jačanju Crne Gore i snažno se odmaknuti od ideologija koje dijele crnogorsko društvo". 

Na pitanje što Milatovićeva pobjeda znači za Hrvatsku, odgovara: 

"Hrvatska treba nastaviti podržavati sve snage u Crnoj Gori koje se zalažu za implementaciju europskih vrijednosti u crnogorskom društvu, treba jačati prekograničnu suradnju s Crnom Gorom, povećati zajedničke europske projekte i pomoći svim zainteresiranim pojedincima i grupama u Crnoj Gori u korištenju europskih sredstava.

Hrvatskoj je u interesu upravo ono što je u interesu i većine građana Crne Gore, da se crnogorsko društvo ekonomski razvija, da živi slobodno, demokratski, multietnički, u vladavini prava, sa što manje ideoloških podjela, koje ne čine dobro crnogorskom društvu i sputavaju ga u njegovu uspješnijem razvoju", kaže. 

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić čestitao je Milatoviću na  pobjedi te poručio da će u Srbiji uvijek imati pouzdanog partnera. Mnogi Milatoviću zamjeraju preblizak odnos s Beogradom i ističu bojazan da zemlja padne pod utjecaj Srbije, pa i Kremlja.

Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap kaže da bi Milatovićeva pobjeda mogla imati utjecaj na regionalnu i međunarodnu scenu ako novi predsjednik Crne Gore bude vodio politiku slabljenja veza s NATO savezom. 

Kaže i da je Milatovićev pokret produžena ruka pravoslavne Crkve i da Hrvatska svakako treba voditi računa o tome. "Pravoslavna crkva sve je više parapolitička organizacija i svaki put kada netko kaže da je Crna Gora srpska Sparta, treba se prisjetiti kako su govorili da je Dubrovnik srpska Atena." 

"U prilozima smo mogli vidjeti kako se Crkva izravno miješala u izbore. Svećenici su obilazili glasače i nagovarali ih da glasaju za prosrpsku struju." Smatra kako je to zasigurno širenje utjecaja srpskog svijeta i da je NATO toga svjestan. 

"Ovo je srpski utjecaj gdje Srbija pokušava zaokružiti jačanje utjecaja uz snažnu pomoć Srpske pravoslavne Crkve i to će imati negativne posljedice", upozorava Akrap. Ne isključuje mogućnost da Milatović bude pod direktnim utjecajem Beograda. 

"Srbija je radikalizirano društvo, kao posljedica politika u posljednjih 20 godina, problem je u tome, ona se mora deradikalizirati, a mediji moraju biti slobodni i samostalni." 

Akrap ne misli da će Crna Gora ući u Europsku uniju za pet godina i da to nije realno. 

Na pitanje je li Zapad trebao preuzeti veću kontrolu nad onim što se događa u Crnoj Gori, odgovara kako Zapad nije Rusija da se miješa u unutarnju politiku drugih država ili da radi ono što Rusija radi u Ukrajini. 

Ostaje pitanje nastavlja li Crna Gora svoj proeuropski smjer ili će doći do blokade, neki tvrde i zahtjeva da Crna Gora iziđe iz NATO-a. Za Bandova je pak nezahvalno predviđati sljedeće korake Crne Gore. 

"Država se još uvijek nalazi u izbornom preslagivanju čiji će se finalni moment definirati na parlamentarnim izborima, koji se očekuju u lipnju ove godine. Tek nakon tih izbora bit će jasnija slika. Na ovim izborima svoje su snage ujedinile vrlo različite opcije, uključujući i prosrpske stranke, ali i albanske te niz protestnih glasova usmjerenih prvenstveno smjeni dugogodišnjeg predsjednika Mila Đukanovića.

No ne može se ne zamijetiti kako niz srpskih političara slavi pobjedu novoizabranog crnogorskog predsjednika Milatovića, ali će tek predstojeće vrijeme pokazati koliko će energije Milatović posvetiti ideološkim temama i strateškom povezivanju sa Srbijom i Srpskom pravoslavnom Crkvom. Tijekom kampanje konstantno je isticao kako se Crna Gora mora posvetiti ekonomskom razvoju zemlje istovremeno osnažujući europski put Crne Gore. No vidjet ćemo vrlo brzo hoće li ostati na tom tragu ili će promijeniti smjer nakon izbora", kaže.

Milatović pak nikada nije zauzeo jasan stav o odnosu Srbije i Rusije i ulozi pravoslavne crkve. Bandov kaže kako mnogi političari u predizbornoj kampanji pokušavaju ostaviti dojam kako im neke teme nisu prioritet.

"Iako to može biti točno, često je direktno povezano s činjenicom da im izjašnjavanje o tim temama potencijalno uzima neke glasove, koji im mogu biti presudni na dan izbora. Ipak, nakon izbora čovjek koji želi voditi svoje društvu u bolju budućnost mora biti sposoban suočiti se s grubom prošlosti svojeg društva, suočiti se ideologijama koje razdiru njegovo društvo i mora zauzeti jasan stav o nizu ključnih pitanja za njegovo, ali i globalno društvo."

---