Što se očekuje od velikog međunarodnog skupa u Zagrebu u vrijeme kada bjesni rat u Ukrajini, analizirao je u Dnevniku HTV-a doktor znanosti Gordan Akrap. S njim je razgovarala Zrinka Grancarić.
Rekao je da oči cijelog svijeta sad usmjerene u Ukrajinu.
- Sve ono što se događa oko Ukrajine važno je i odjekuje u cijelom svijetu. Tako i molba Ukrajine koja je iskazana Hrvatskoj da bude domaćin prvog Parlamentarnog summita u kojem će se skupiti predsjednici nacionalnih sabora više od 30 država EU-a i NATO saveza je samo priznanje Hrvatskoj i njenoj vanjskoj politici koja pokazuje da je Hrvatska siguran, odgovoran i pouzdan partner u međunarodnim sigurnosnim institucijama, rekao je.
Naglasio je da se očekuje nekoliko snažnih poruka.
- Treba znati da Ukrajina ima snažnu i potpunu podršku izvršnih institucija brojnih država. U ovom slučaju i zakonodavnih institucija, što je jako važno. Očekuje se da će se pokazati i usmjeriti na određene procese koji se tek trebaju uslijediti i u procesu pregovora, kao i u kasnijoj obnovi pregovora, kako bi se okupirana područja uistinu reintegrirala u ukrajinski ustavno-pravni poredak, kako bi se određena humanitarna pitanja zadovoljila tako da ne ugrožavaju dodatno živote i stanovništvo te određena pravosudna pitanja, jer imamo jako velik broj zločina u ovom ratu te treba naći način i iskustvo kako to procesuirati da to bude u skladu s međunarodnim pravilima, rekao je.
Rekao je da dolazak Nancy Pelosi pokazuje da su SAD kao najvažniji par saveznica u NATO savezu predane i dosljedne u svom ispunjavanju svih obaveza koje imaju u okviru NATO saveza, ali i prema onim državama s kojima su partnerski povezani kao što je Ukrajina, kazao je.
Sigurnosni protokol
- Angažirano je uvijek onoliko kolika je sigurnosna procjena da je neophodno. Od onih uniformiranih do policajaca u civilu. Međutim, činjenica da je naša zemlja domaćin ovakvog skupa pokazuje da Hrvatska ima iskustva i da je sigurna destinacija, ne samo za turizam, nego i ovakve skupove. To je veliko priznanje Republici Hrvatskoj, naglasio je.
Smatra da će štete na ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi imati određenu ulogu u sukobu, ali ne onakvu kakvu Rusija očekuje.
- Ukrajinci se boje za svoju Domovinu, obitelji, državu, identitet. Imat će određenih problema i činjenica je da će Rusija nastaviti s uništavanjem kritične energetske infrastrukture, komunikacijske te vojno-prehrambene. Međutim, uz pomoć partnera Ukrajina će i to prebroditi, rekao je.
Mišljenja je da je bitka za Herson gotova bila gotova već prije dva mjeseca.
- Samo je pitanje realizacije da Rusi shvate je li im bolje izgubiti 15.000 ljudi ili se povući i priznati poraz.
Pitanje Krima
- Pitanje Krima je ključ u cijelom ovom ratu. I u onom 2014. i ovom 2020. godine. I prije početka invazije 24. veljače govorilo se u razgovorima da je Ukrajina spremna razgovarati o statusu Krima za vrijeme od 15. do 17. godina kad se očekuje da bi predsjednik Putin konačno trebao sići s vlasti te da bi se s nekim novim ljudima u Kremlju moglo razgovarati o budućnosti Krima. Demilitarizacija, reintegracija, ustavno - pravni poredak Ukrajine ili neko treće rješenje. Krim je ključni teritorij na koji i Rusija i Ukrajina polažu pravo, zaključio je.