Autor: Đilda Pečarić

(Catholic University, Zagreb, Croatia)

SAŽETAK: U radu je bibliometrijskim metodama analiziran časopis National Security and The Future. Obrađeno je razdoblje od prvog broja časopisa objavljenog 2000. godine do zadnjeg broja objavljenog u 2018. godini. Analizirana građa je prikupljena s portala HRČAK (Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa) ili sa stranice samog časopisa. Ukupno je prikupljeno i analizirano objavljenih 257 članaka, koje potpisuje 134 različita autora tijekom 19 godina izlaženja časopisa.

Analizom su obuhvaćeni različiti parametri od autora, čitanost časopisa do ključnih riječi i supojavnosti ključnih riječi točnije pojavnosti i supojavnosti obrađenih tema.

KEYWORDS: National Security and The Future, časopis, znanstvena komunikacija, bibliometrijska analiza, čitanost, ključne riječi, supojavnost

ABSTRACT: In this paper. the NSF Journal was analyzed using bibliometric methods. The period covered time frame from the first NSF issue to the last one in 2018. The analyzed material was collected from HRČAK web page (Portal of Croatian Scientific and Professional Journals) or from the NSF web page. A total of 257 published articles, signed by 134 different authors during 19 years of publication were collected and analyzed.

KEYWORDS: National Security and the Future Journal, scientific communication, bibliometric analysis, readability, keywords, co-occurrence

Uvod

Komunikacija i razmjena informacija u znanstvenim i stručnim disciplinama, često kao primarni kanal, premda ne i jedini, koriste periodičke publikacije, točnije kao komunikacijski kanal koriste znanstvene i stručne časopise^[2].

Kako raste broj publikacija razvijaju se i metode analize bibliografskih podataka, a ujedno i discipline koje ih proučavaju. Jedna od disciplina koja se bavi analizom bibliografskih podataka pisane znanstvene i stručne komunikacije je Bibliometrija, koja „na temelju različitih jedinica i njihovih atributa, poput podataka o autorstvu, izvoru, predmetu, geografskom porijeklu i referencijama/citatima, istražuje njihove statističke uzorke“^[3].

U ovom radu je bibliometrijskim metodama obrađen časopis National Security and The Future (NSF), kao jedan od prvih časopisa koji se bavi nacionalnom sigurnosti u Republici Hrvatskoj.

Časopis National Security and The Future “je posvećen unapređenju i razumijevanju načela i praksi izvještajne djelatnosti i nacionalne sigurnosti u suvremenoj povijesti i međunarodnim odnosima”^[4]. Cilj pokretanja časopisa je popunjavanje praznine u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, gdje ne postoje nacionalni ili međunarodni časopisi s područja nacionalne sigurnosti^[5].

Časopis objavljuje Udruga sv. Jurja, neprofitna, nevladina znanstvena udruga koja okuplja znanstvenike i istraživače koji se bave problemima nacionalne sigurnosti i obavještajnih podataka i izvjesnica^[6].

Prvi broj časopisa National Security and The Future je objavljen 2000. godine. Analiza časopisa prati sve brojeve ovog časopisa od prvog do zadnjeg broja objavljenog 2018. godine.

S obzirom da je ovaj časopis prvi znanstveni i stručni časopis u republici Hrvatskoj koji se bavi nacionalnom sigurnošću zanima nas koje su teme tijekom 19 godina bile obrađene? Koje su najučestalije obrađene teme? Kakva je struktura istraživačkih tema i njihova međusobna povezanost unutar područja nacionalne sigurnosti? Koliko je autora objavljivalo radove u časopisu? Iz kojih institucija dolaze autori? Koji su članci (ili tipovi članaka) najčitaniji?

Metodologija

Analizirana građa je prikupljena sa stranica časopisa^[7] ili stranice HRČAK^[8], od vol. 1, br. 1 (2000) do vol. 19, br. 3 (2018), ukupno 257 članaka. Za pohranu i analizu podataka korišteni su Microsoftovi alati (Excel, Access). Za analizu i vizualizaciju su-pojavljivanja korišteni su programi: Biblexcel i Pajek.

Bibliometrijskom analizom obuhvaćeni su i obrađeni različiti parametri od autora, institucija u kojima autori rade, čitanost članaka do ključnih riječi i supojavnosti ključnih riječi.

Kao mjera čitanost uzeti su zapisi o preuzimanju članaka koje vodi portal HRČAK i stranica časopisa National Security and The Future.

Ključne riječi preuzete su iz teksta, i dodatno nadopunjene riječima iz sažetka i naslova radi boljeg opisa proučavane građe. Za potrebe analize fond ključnih riječi obrađen je tako da su sinonimi svedeni na zajednički nazivnik (npr. pojavnice informacija i obavijest su svedene na informaciju); ključne riječi su usklađene po broju i rodu.

S obzirom da je NSF dvojezičan časopis, točnije usporedo se objavljuju članci na engleskom (148 članaka) i hrvatskom (108 članaka)^[9], a radovi objavljeni na hrvatskom jeziku imaju objavljen sažetak i ključne riječi na engleskom jeziku, analiza ključnih riječi i supojavnosti ključnih riječi je rađena na engleskom jeziku.

Analiza časopisa

Članak je osnovna jedinica svakog časopisa. Jedan se časopis može baviti različitim temama i imati različite vrste članaka. National Security and The Future objavljuje sljedeće teme – koje odgovaraju određenim vrstama članaka^[10]:

• glavnu temu - koja je bitna za strateško orijentirano razumijevanje budućnosti – što odgovara preglednom radu
• teorija i metodologija nacionalne sigurnosti i obavještajnih podataka – što odgovara znanstvenom radu
• studije slučajeva glavnih problema i događaja u tranzicijskim zemljama: politička povijest i / ili povijest izvještajne djelatnosti – što odgovara znanstvenom ili stručnom radu
• pregled i recenzije publikacija
• dokumente (deklasificirani dokumenti državnih institucija)

NSF je kroz 19 godina izlaženja objavio ukupno 114 članaka, 39 studije slučajeva (eng. case study), 20 dokumenata, 24 recenzije publikacija, 60 tekstova koje ne pripadaju gore navedenoj podijeli (npr. in memoriam, prikazi s konferencija, riječ urednika i ostalo). Posebna izdanja čine 6 brojeva (broj 3-4 godine 2002. i broj 1-4 godine 2003.) kojima je osnovna tema Medački Džep koji je obrađen dvojezično: na engleskom (u brojevima iz 2002.) i na hrvatskom (u brojevima 2003 godine). Poseban broj je i vol. 18, br. 3 (2017.) u kojem se obrađuje haška presuda šestorici Hrvata među kojima je i general Praljak: „Tužitelj protiv Jadranka Prlića i dr.“. U tablici 1 prikazane su vrste osnovnih tipova članaka i distribucija prema godinama izlaženja.

Tablica 1: Distribucija radova prema godinama i osnovnim tipovima članaka

Tablica 1 pokazuje neujednačen broj radova prema godinama. Najveći broj članaka (50) u jednoj godini objavljen je prve godine (2000.), a najmanji broj radova u 2006. godini. Prema vrsti radova vidimo da je najmanji broj radova objavljen u godinama kada su brojevi bili posvećeni objavljivanju dokumenata (godine: 2006., 2007. i 2014.). Ako ova godišta usporedimo s brojem stranica (tablica 2) koje je časopis objavio unutar jedne godine, godišta koja imaju najmanji broj članaka imaju i najveći broj stranica: godina 2006 ima 777 stranica (prosječni broj stranica po članku je 259), godina 2007 ima 724 stranice (prosječni broj stranica po članku je 181). Dok godišta koji imaju veći broj članaka imaju manji prosječan broj stranica po članku npr. u godini 2000. ima ukupan broj stranica 562, a prosječan broj stranica po članku je 11,2 (tablica 2).

Tablica 2: Broj stranica prema godištima

Čitanost

Za razliku od citiranja koji nam pokazuje aktivno korištenje rada, čitanost možemo odrediti prema zapisu o preuzimanju članaka. I portal HRČAK i stranica časopisa vode zapis o preuzimanju svakog pojedinog članka za svaki časopis objavljen na portalu tj. stranici časopisa.

S obzirom da za 170 članaka (20 brojeva časopisa) objavljenih na stranici časopisa nema javno dostupne evidencije o preuzimanju članaka, ne može se sa sigurnošću tvrditi da tekstovi nisu i više puta preuzimani od prikaza koji mi dajemo. Drugi problem je da je časopis NSF aktivan na portalu HRČAK od 13.12.2007. godine^[11] pa stoga se i podatci koje prikazujemo vezani za čitanost časopisa na portalu HRČAK odnose na period od 13.12.2007. godine do 19.9.2019. godine. I iz tog razloga isto ne možemo sa sigurnošću tvrditi da tekstovi nisu preuzimani i više puta od prikazanog u ovom radu. Premda ovi podatci nisu i ne moraju biti potpuni, i dalje daju indiciju koje su teme bile zanimljivije čitateljima. U ovu analizu ne možemo uključiti godinu 2001 vol.2 br.1-2 jer taj broj nije objavljen ni na portalu HRČAK ni na web stranici časopisa..

Čitanost na portalu HRČAK

Objavljenih 256 članaka ukupno je s portala HRČAK preuzeto 185033 puta^[12], što je u prosjeku 722,8 preuzimanja po članku. Najmanje je preuziman (17 puta) članak: Uvodna napomena, NSF vol. 19, br. 1-2 (2018), a najviše (14874 puta) preuziman sa ovog portala članak: Liakhovsky, Alexander Anatolevich. The Civil War in Afghanistan. NSF vol.1, br. 1 (2000).

Tablica 3: Preuzimanja s portala HRČAK prema godištima

Najveći broj 38838 (21%) preuzimanja je u godini 2000 (tablica 3). Najveći prosječan broj preuzimanja je 2530.3 u godini 2006, vol. 7 kojoj su svi brojevi posvećeni dokumentima : Dokumenti Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. - 1994.

Gledano prema brojevima časopisa, najveći broj preuzimanja ima prvi broj (vol. 1, br. 1 (2000)) 24417. A najveći prosječan broj preuzimanja 4064 ima broj 1-2, vol. 7 (2006). Najmanji i broj preuzimanja i prosječan broj preuzimanja imaju brojevi (1-2, 3) iz 2018. godine, čija je i vidljivost članka znanstvenoj i stručnoj zajednici najkraća s obzirom da su objavljeni godinu ranije.

Čitanost na web stranici časopisa

Objavljenih 256 članaka ukupno je s web stranice časopisa preuzeto 263560 puta, što znači da stranica časopisa ima više preuzimanja (78527 preuzimanja) članaka nego isti časopis na portalu HRČAK. U prosjeku je 1029,5 preuzimanja po članku. Najmanje je preuziman (74 puta) članak: Yair Cohen: Cyber – The Fifth Dimension, NSF vol. 18, br. 1-2 (2017), a najviše (6036 puta) je preuziman članak: Duje Ančić: Strateško komuniciranje u Europskoj uniji i Sjevernoatlanskom savezu. NSF vol.16, br. 2-3 (2015).

U tablici 4 su prikazana preuzimanja s web stranice časopisa prema godištima. Problem koji postoji na stranici časopisa je da ne postoje podatci o preuzimanjima za sve brojeve ili za sva godišta. Godišta koja u cijelosti nemaju podatke o broju preuzimanja u tablici su označena crticom (–); dok je za godišta koja imaju djelomične podatke, tj. podatke za samo neke brojeve časopisa, u fusnoti dat pregled brojeva ili članaka za koje ne postoje podatci o preuzimanjima.

Tablica 4: Preuzimanja s web stranice časopisa prema godištima

Najveći broj 74260 (23%) preuzimanja je u godini 2000 (tablica 4). Najveći prosječan broj preuzimanja je 3289,2 u godini 2015.

Gledano prema brojevima časopisa, najveći broj preuzimanja ima vol. 17, br. 1-2 (2016) 41267. A najveći prosječan broj preuzimanja 4099 ima broj 2-3, vol. 16 (2015). Najmanji broj preuzimanja (1230 svaki) imaju brojevi 1 i 2 vol. 8 (2007). Najmanji prosječan broj preuzimanja (545.2) ima broj 1-2 iz 2018 godine, čija je i vidljivost članka znanstvenoj i stručnoj zajednici najkraća s obzirom da su objavljeni godinu ranije.

Zajedno oba portala

Objavljenih 256 članaka ukupno je preuzeto 448338 puta (skupa i na stranici portala HRČAK i na web stranici časopisa). U prosjeku je preuzimano 1751,3. Kad se gledaju obje stranice najmanje je preuziman (139 puta) članak^[20]: Yair Cohen: Cyber – The Fifth Dimension, NSF vol. 18, br. 1-2 (2017), a najviše (17035 puta) je preuziman članak: Liakhovsky, Alexander Anatolevich. The Civil War in Afghanistan. NSF vol.1, br. 1 (2000).

Tablica 5: Preuzimanja skupa i s web stranice časopisa i s portala HRČAK prema godištima

Gledajući podatke s oba portala najveći broj 112843 (25%) preuzimanja je u godini 2000 (tablica 5). Najveći prosječan broj 3859,7 preuzimanja je u godini 2006. Gledano prema brojevima časopisa, najveći broj preuzimanja ima prvi broj (vol. 1, br. 1 (2000)) 50066.

Uspoređujući preuzimanja s obje stranice možemo zapaziti da se više preuzima sa stranice časopisa, premda na stanici časopisa za 170 članaka (20 brojeva časopisa) nema javno dostupne evidencije o preuzimanju članaka. S druge strane razlike u preuzimanjima postoje prema svakom proučavanom kriteriju. Za primjer razlika u preuzimanjima na obje stranice možemo uzeti dva članka koja su najučestalije preuzimana na jednoj ili drugoj stranici: članak Liakhovsky, Alexander Anatolevich. The Civil War in Afghanistan. NSF vol.1, br. 1 (2000) je na portalu HRČAK preuzet 14874 puta, dok je na stranici časopisa preuzet 2161 puta (ukupno 17035), što znači da je 6 (skoro 7) puta manje preuzimanje ovog članka na stranici časopisa; drugi članak, koji je najučestalije preuziman na stranici časopisa: Duje Ančić: Strateško komuniciranje u Europskoj uniji i Sjevernoatlanskom savezu. NSF vol.16, br. 2-3 (2015) je na portalu HRČAK preuzet 346 puta, dok je na stranici časopisa preuzet 6036 (ukupno 6382), što znači da je 17 puta manje preuzimanje na portalu HRČAK. Ovi podatci o dramatično različitom preuzimanju određenog članka na različitim portalima ili web stranicama pokazuju da moramo pratiti preuzimanja na svim stranicama s dostupnim materijalom kako bismo dobili potpuniju sliku o interesu čitatelja za određenom građom - u našem slučaju člancima iz časopisa.

Autori

Od 257 tekstova 19 tekstova nema autora, od čega je: 10 dokumenata, 3 prikaza i 6 ostalih vrsta tekstova (npr. uvodne napomene). Preostalih 238 tekstova potpisuje 134 različitih autora. Najveći broj autora njih 90 (67,2%) objavljuje samo po jedan rad; 2 rada objavljuje 28 (20,9%) autora; 3 rada objavljuje 7 (5,2%) autora; po 2 autora objavljuju 4 i 6 radova, a po jedan autor objavljuje 5, 7, 10, 12 i 49 radova. Ova tri najproduktivnija autora koji objavljuju 10 ili više radova čine 2,2% od ukupnog broja autora, dok njihova produkcija od 71 rada (od 238 ukupno radova sa autorom) čini 29,8% radova. U tablici 4 prikazani su autori koji su objavili najveći broj članaka u NSF.

Tablica 6: Najproduktivniji autori

Veći broj objavljenih članaka ne znači i veću čitanost autora. Uspoređujući najproduktivnije autore (tablica 6) s autorima čije se članke najčešće preuzimalo (tablica 7), možemo uočiti da iako autor (M. Međimorec) koji ima najveći broj preuzimanja (47554) ima i najveći broj objavljenih članaka (49), postoje i autori (kao što su: A. A. Liakhovsky ili D. Ančić) koji su među 15 autora koji imaju najviše preuzimanja (17035 i 6382) a objavili su samo jedan članak. Ova dva autora (A. A. Liakhovsky ili D. Ančić) imaju i najveći prosječan broj preuzimanja (tablica 8).

Tablica 7: Preuzimanja po autoru (prvih 15 autora)

U tablici 8 prikazano je 15 autora koji imaju najveći prosječan broj preuzimanja. Ovih 15 autora (koji čine 8,9% svih autora) sveukupno su objavili 16 članaka (6,2% svih članaka) u NSF-u koji su i najčitaniji članci, ukupno 18% od ukupnog broja preuzimanja članaka NSF-a.

Tablica 8: Preuzimanja po autoru (prvih 15 autora) prema prosječnom broju preuzimanja

Proučavajući najučestalije preuzimane članke (tablica 9) možemo vidjeti da je najveći broj članaka (53%) od autora koji imaju i najveći prosječan broj preuzimanja. Ali isto tako možemo vidjeti i da se učestalo preuzimaju (33%) i članci, točnije određeni članak, od autora koji imaju visoku produktivnost, kao što su: Miroslav Međimorec (49 članaka), Miroslav Tuđman (12 članaka), Tomo Šimić (7 članaka), Ivo Lučić (6 članaka), Ivan Bilić (3 članaka).

Tablica 9: Članci s najvećim brojem preuzimanja (prvih 15 članaka s najvećim brojem preuzimanja)

Institucionalna pripadnost autora

NSF je časopis koji se bavi nacionalnom sigurnošću i zato je interesantno vidjeti iz kojih institucija dolaze autori. Iz tablice 10 možemo vidjeti da autori dolaze iz različitih vrsta institucija: istraživačke, edukacijske ili istraživačko-edukacijske ustanove, državna uprava, oružane snage, izvještajne službe, industrija, odvjetništvo, mediji, zdravstvene institucije, dokumentacijski centri i muzeja.

Najveći broj autora 63 (44,7%) dolazi iz istraživačke, edukacijske ili istraživačko-edukacijske ustanove; od čega su 4 autora studenti koji rade ili u ko-autorstvu s profesorima ili u ko-autorstvu s drugim studentima poslijediplomskog studija. Zatim 49 (34,8%) dolazi iz državnih uprava ili ministarstva, oružanih snaga, izvještajnih službi. Iz industrije dolazi 11 autora ili 7,8%. I u manjem postotku dolaze autori iz: odvjetništva 2,8%; zdravstvenih institucija 1,4%; dokumentacijskih centara 0,7%; i muzeja 0,7%.

Tablica 10: Institucionalna pripadnost autora

Ukupan broj autora po institucijama veći je od broja autora jer isti autor tijekom 19 godina izlaženja časopisa ne mora obavezno raditi u samo jednoj instituciji.

Interesantno je vidjeti i kakva je čitanost članaka s obzirom na institucije u kojima autori rade (tablica 11). S obzirom da su najviše članaka objavili autori koji dolaze iz ministarstava ili državne uprave, ako gledamo ukupna čitanost prema institucijama najveća je čitanost radova koje potpisuju autori iz ministarstva ili državne uprave. Ako gledamo čitanost prema prosječnom broju preuzimanja članaka, koji u izračun uključuje i broj objavljenih članaka, slika je ponešto drugačija. Prema prosječnom broju preuzimanja članaka najviše su čitani autori koji dolaze iz muzeja (2790 prosječan broj preuzimanja po članku) iako su objavili svega 2 članka, zatim iz industrije (2749,8 prosječan broj preuzimanja po članku), pa iz oružanih snaga (2562,3 prosječan broj preuzimanja po članku). Potom su najčitaniji članci koje su objavili autori koji rade u gradskoj upravi (2356,1 prosječan broj preuzimanja po članku, iako su objavili svega 9 članaka), pa autori koji rade u tajnim službama (2138,3 prosječan broj preuzimanja po članku). Premda smo u pregledu (tablica 11) institucija autore koji rade u edukacijskim, istraživačkim i istraživačko-edukacijskim ustanovama dali odvojeno, ukupno preuzimanje njihovih tekstova je 161449, prosječan broj preuzimanja po članku je 1736.

Tablica 11: Preuzimanja prema institucionalnoj pripadnost autora

Autori članaka u NSF-u dolaze iz 25 zemalja. Najviše autora 50% dolazi iz Hrvatske; 7,5% iz Sjedinjenih Američkih Država; 5,2 % iz Bosne i Hercegovine; 4,5% iz Njemačke; 3,7% iz Bugarske; 3% iz Grčke. Preostalih 26,1 posto autora dolaze iz: Albanije, Austrije, Belgije, Crne Gore, Francuske, Italije, Izraela, Kanade, Litve, Mađarske, Makedonije, Nizozemske, Rusije, Slovenije, Srbije, Švedske, Švicarske i Velike Britanije (Tablica 12).

Tablica 12: Zemlje u kojima rade autori

Suradnja autora je jedan od bitnih aspekata bibliometrijskih istraživanja, bez obzira radi li se o institucionalnoj analizi, analizi zemalja u kojima autori rade ili analizi pojedinačnih autora. U analizi časopisa NSF analiza suradnje autora pokazala je da najveći broj radova 210 (88,6%) ima samo jednog autora, 21 (8,9%) rad ima 2 autora, a 6 (2,5%) radova ima 3 autora. Suradnja postoji samo na 11,4% radova, od toga su u 21 (8,9%) radu koautori iz iste institucije, a u preostalih 6 (2,5%) radova su koautori iz različitih institucija i vrsta institucija : ko-autori iz 3 rada su iz industrije i istraživačko-edukacijskih ustanova; ko-autori 2 rada su iz privatne ordinacije i ljekarne; a u jednom radu su ko-autori iz industrije i oružanih snaga.

Ključne riječi

Koje se teme najčešće obrađuju u časopisu možemo dobiti analizom ključnih riječi s kojima su članci indeksirani. Analiza ključnih riječi je rađena prema ključnim riječima s kojima su autori sami opisali tekst, i dodatno su nadopunjene s riječima iz sažetka i naslova. S obzirom da je časopis dvojezičan, analiza je rađena na engleskom jeziku, jer je engleski zastupljeniji, točnije dobar dio radova objavljenih na hrvatskom jeziku imao je sažetak i ključne riječi i na engleskom jeziku. Analiza najučestalijih ključnih riječi rađena je na korpusu od 1618 ključnih riječi. A u prosjeku je svaki tekst opisan s 9 riječi.

Distribucija ključnih riječi odgovara Ziph-ovom zakonu, točnije najveći broj riječi 637 (39,4%) pojavljuje se svega jedanput, a mali se broj riječi pojavljuje učestalo, u ovom slučaju: 5 riječi (što čini 0,3%) pojavljuje se više od 20 puta, tj. ukupno ovih 5 riječi pojavljuje se 119 puta što čini 7,9% svih riječi. Učestalost pojavljivanja ključnih riječi prikazana u tablici 13.

Tablica 13: Učestalost pojavljivanja ključnih riječi

U tablici 14 prikazane su najučestalije ključne riječi ili najučestalije teme koje su zaokupljale autore. Među prvih deset najučestalijih riječi uz riječ sigurnost (eng. Security), izvjesnica (eng. Intelligence), informacija (eng. Information), pojavljuju se i riječi operacija (eng. Operation), Medački džep (eng. Medak Pocket) i NATO (Sjevernoatlantski savez; eng. North Atlantic Treaty Organization). Među prvih 10 najfrekventnijih riječi su i riječi koje označavaju zemlju koja se obrađuje a to su: Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Jugoslavija.

Nadalje u tablici 14 možemo vidjeti da teme koje su učestalo zaokupljale autore su i : kritična infrastruktura (eng. Critical Infrastructure), sustavi (eng. System), kriza (eng. Crisis), terorizam (eng. Terrorism), rat (eng. War), Europska unija (EU; eng. European Union) i Europa.

Tablica 14: Najučestalije ključne riječi (na engleskom)

Supojavnost riječi

S analizom supojavnosti ključnih riječi možemo pratiti strukturu istraživačkih tema i njihovu međusobnu povezanost unutar područja sigurnosti, točnije nacionalne sigurnosti. Analiza ko-riječi prati „su-pojavljivanja dvije ili više riječi u jednom dokumentu ili u različitim dokumentima“^[21].

Da bi smo mapirali strukturu područja, uparene su 1618 ključne riječi. Uparivanjem smo dobili 6357 parova riječi, od čega se 5902 (92,8%) pojavljuju svega jedanput i stoga nisu ušli u daljnju analizu. Analiza supojavnosti ključnih riječi rađena je s 455 (7,2%) parova riječi koji se pojavljuju 2 puta ili više.

Na grafu 1 prikazana je struktura glavnih tema koje su obrađivane tijekom 19 godina izlaženja NSF-a na temelju ključnih riječi kojima su indeksirani svi analizirani tekstovi. Glavne obrađivane teme su podijeljene u 4 međusobno povezana klastera: Sigurnost, Domovinski rat, Medački džep i HIS (Hrvatska izvještajna služba).

Tablica 15: Centralna čvorišta i broj veza

Svaki klaster ima centralna čvorišta čiju hijerarhiju i povezanost možemo odrediti pomoću frekvencije riječi, parova riječi, te brojem veza (eng. linkage). Centralna čvorišta i njihov broj veza prikazani su u tablici 15.

Gustoća veza ovih riječi unutar klastera je pokazatelj unutarnje snage klastera. Klasteri su povezani mostovima tj. premosnicama s dominantnim klasterom ali i međusobno.

Graf 1: Supojavnost ključnih riječi s frekvencijom gustoće veza minimalno 2 (ili više)

Najveći klaster je Sigurnost koji ima nekoliko centralnih čvorišta: izvjesnice, sigurnost, informacije, operacije.

Centralna čvorišta klastera Domovinski rat su: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Jugoslavija, rat.

Centralna čvorišta klastera Medački džep su: Medački džep, politika, vojska.

Najmanji klaster HIS (Hrvatska izvještajna služba) se sastoji od tri čvora: HIS, Republika Hrvatska i National Security Office (UNS).

Da bi se naznačila čvorišta s većom gustoćom veza, u grafu 3 prikazana je supojavnost ključnih riječi s frekvencijom gustoće veza 3 ili većom. Radi prikaza čvorišta s većom gustoćom veza, prikaz na grafu 2 ima samo 3 najveća klastera: Sigurnost, Domovinski rat i Medački džep.

Graf 2: Supojavnost ključnih riječi s frekvencijom 3 ili većom (naznačene učestalije veze)

Premosnice kojima su klasteri povezani s ostalim klasterima su najdominantnije čvorne točke. Klasteri Sigurnosti i Domovinski rati su povezani su preko čvornih točaka: Hrvatska-izvjesnice i Bosna i Hercegovina-sigurnost. Klaster Medački džep je povezan je s klasterom Sigurnost preko čvorišta: Medački džep-operacije, a s klasterom Domovinski rat preko čvorišta: Medački džep-Hrvatska.

Zaključak

Cilj ovog rada je da bibliometrijskom analizom časopisa National Security and The Future prikažemo obrađivane teme i njihovu strukturu, autore i institucionalnu pripadnost autora, kao i čitanost časopisa i članaka.

Prvi broj časopisa NSF objavljen je 2000. godine, a zadnji analizirani broj je br.3, vol.19 (2018). U 19 godina izlaženja u časopisu je objavljeno 257 članaka, od čega 238 članaka ima autore. Ovih 238 članaka s autorom potpisuju 134 različita autora. Interesantno je da su najveći broj članaka (koji imaju autora)  samostalni radovi (88,6%), a  manji broj članaka potpisuje 2 ili 3 autora, čija je suradnja uglavnom institucionalna (s izuzetkom u 6 radova), dok internacionalna suradnja nije zabilježena.

S obzirom da su članci dostupni na dvije web stranice, i zapis o broju preuzimanja članaka dostupan je na dvije web stranice (portal HRČAK i web stranica časopisa). Analiza pokazuje da su neki članci višestruko (npr. 75 puta) češće  preuzimani s jedne stranice nego s druge. Da bi se dobio što potpuniji pregled zainteresiranosti čitatelja za određenu temu, moraju se uzeti podatci na svim stranicama na kojima su dostupni i materijali tj. članci.

Analiza čitanosti, autora ili članaka pokazuje da čitanost nije obavezno povezana s produktivnošću autora. 

Vjerujemo da smo s analizom ključnih riječi i analizom supojavnosti ključnih riječi uspjeli opisati i tematske cjeline i strukturu istraživanih tema kao i njihovu međusobnu povezanost unutar područja nacionalne sigurnosti.

1.    Diodato, Virgil (1994). Dictionary of Bibliometrics. Haworth Press, New York.

2.    National Security and The Future (2019). URL: http://www.nsf-journal.hr/ (1.04.2019.).

3.    National Security and The Future Hrčak. Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (2019).  URL: https://hrcak.srce.hr/nsf (1.04.2019.).

4.    Pehar, Franjo (2010). Komunikacijska uloga hrvatskih časopisa u polju informacijskih znanosti: Bibliometrijska analiza Vjesnika bibliotekara hrvatske i Informatologije. Filozofski fakultet, Zagreb: Doktorska disertacija.

5.    Pečarić, Đilda (2010). Razvoj informacijskih znanosti u hrvatskoj. Bibliometrijska analiza doktorskih disertacija iz informacijskih znanosti 1978.-2007. Filozofski fakultet, Zagreb: Doktorska disertacija.

6.    Rushmanasab, G.; Hadagali, G. S., Muliman, R. S. (2018). Journal of Information Science: A Bibliometric Anlysis. Library Philosophy and Practice (e-journal). URL: http:digitalcommon.unl.eu/libphilprac/1974 (5.09.2019).