HIS : 1993 - 1998 Prvih pet godina
Hrvatske izvještajne službe

Prilozi za razumijevanje mjesta, uloge, zadaće i djelovanja HIS
i Obavještajne zajednice u prvim godinama nastanka i stvaranja Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

BILJEŠKE

1 Danas bismo tu Baconovu podjelu mogli i drugačije prikazati: kulturne predrasude, osobne predrasude, medijske predrasude (predrasude javnog mijenja), grupne predrasude (interesne predrasude).

2 Ravnatelj HIS-a i zamjenik predstojnika UNS-a bio sam od 1993 do svibnja 1998. Razriješen sam na vlastiti zahtjev. No imenovan sam predsjednikom Nastavnog vijeća Obavještajne akademije u listopadu 1998.

3 Ovaj prikaz rađen je na temelja bilješka i skica pripremljenih za predavanja na Obavještajnoj akademiji. Formulacije su pak djelomično preuzete iz brošure "UNS i obavještajna zajednica RH", interne publikacije UNS-a, siječanj 2000.g.

4 Ured za nacionalnu sigurnost osnovan je odlukom Predsjednika Republike 21. ožujka 1993. godine.

5 Zakon o Uredu za nacionalnu sigurnost (NN 37/95)

6 Predstojnici Ureda za nacionalnu sigurnost bili su od 1993 - 1998:

o Hrvoje Šarinić (3.4.1993 - 12.10.1994) o Krunoslav Olujić (12.10.1994 - 18.5.1995) o Miroslav Tuđman v. d. (14.6.1995 - 1.2.1996) o Luka Bebić (1.2.1996 - 15.12.1996) o Ivan Jarnjak (16.12.1996 - veljače 2000.)

7 Zakon o unutarnjim poslovima (NN 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94)

8 Zakon o obrani (NN 74/93)

9 a prema Prijedlogu Planu rada za 2000. godinu glavne zadaće trebale bi se odnositi na:

o hrvatske nacionalne interese i regionalnu stabilnost,o zaštitu suverenosti i teritorijalne cjelovitosti,o međunarodni terorizam i organizirani kriminal,o protuobavještajnu zaštitu tajnih podataka u tijelima državne vlasti io zaštitu gospodarskih interesa. Iz čega je već vidljivo kako je tijekom godina dolazilo do promjena u težištu rada obavještajne zajednice, ovisno o političkim i sigurnosnim promjenama.

10 Tako je tjednik "Globus" (u br. 468) objavio članak pod naslovom "U Republici Hrvatskoj djeluje devet službi koje se bave obavještajnim i protuobavještajnim radom", na što je tajništvo UNS-a reagiralo svojim prioćenjem od 8. prosinca 1999.

11 VONS - Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti, kojeg prema Ustavu imenuje predsjednik RH.

12 Nizom je zakona definiran rad obavještajnih i sigurnosnih službi u RH. Najvažniji su sljedeći:

o Ustav Republike Hrvatske (NN 8/98),o Zakon o sustavu državne uprave (NN 75/93),o Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti (NN 74/94, 86/94, 7/95),o Zakon o Uredu za nacionalnu sigurnost (NN 37/95),o Zakon o unutarnjim poslovima (NN 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94),o Zakon o vanjskim poslovima (NN 48/96),o Zakon o obrani (NN 74/93),o Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani (NN 57/96),o Zakon o službi u oružanim snagama RH (NN 23/95, 33/95),o Zakon o financijskoj policiji (NN 89/92, 16/93),o Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policiji (NN 94/93),o Zakon o dopunama Zakona o financijskoj policiji (NN 28/94),o Zakon o carinskoj službi RH (NN 53/91, 57/91),o Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi RH (NN 106/93),o Zakon o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96),o Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (NN 28/96),o Zakon o istražnim povjerenstvima (NN 24/96).

13 U prosjeku SONS se sastajao dva puta mjesečno.

14 Ili prema drugom kriteriju: dvije obavještajne službe (HIS, VOS) i dvije protuobavještajne službe (SZUP, SIS).

15 Ravnatelj HIS-a ima rang državnog ministra - jer predsjedava KOOZ-om članovi koje su pomoćnici ministara.

16 Od samog početka bili smo otvoreni za suradnju. Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman svojim instrukcijama uvijek je određivao smjer i dimenziju suradnje. U pravilu, dobivali smo naloge za otvorenost i neposrednost u prenošenju stvarnih ciljeva i namjera hrvatske službene politike.

17 Krivo je mišljenje da je UNS pravni sljednik Ureda za zaštitu ustavnog poretka kojeg je vodio g. Josip Manolić.

18 Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman posjetio je HIS 10.listopada 1996. Tom prigodom izvjestio sam Predsjednika Republike i o kadrovskoj strukturi djelatnika HIS-a: 80% muškaraca bili su sudionici domovinskog rata, odnosno 50% svih zaposlenih. Djelatnici HIS-a nemaju vojne činove, ali s osobnim činom kojeg su dobili u ratu bilo je: jedan general, dva brigadira, pet pukovnika, itd.

19 Ovu tezu zagovarao sam u svom izlaganju "A View from Croatia. Peace and Stability in the Balkans and in South-East Europe. Realities and Contradictions", Wilton Park Conference: Peace and Stability in the Balkans and in South-East Europe, 27-31.10.1997.

20 Vidi: M. Tuđman "Croatia as a Factor for Peace and Stability in Europe", in. M. Sopta (ed.) Croatia as a stabilizing factor for peace in Europe, Croatian Center of Strategic Studies, Zagreb, 1998.

21 Takve su bile i bivša Čehoslovačka i Sovjetski savez. Raspad ovih višenacionalnih zemalja ima isto polazište: potrebu tzv. malih naroda da ostvare svoju nezavisnost i suverenitet.

22 I Cutilheirov i Vance-Owenov i Owen-Stoltenbergov plan zastupali su kantonalnu podjelu BiH i/ili su BiH zamišljali kao uniju koja se sastoji od triju republika. Vidi karte u prilogu.

23 Vidi karte u prilogu. Zahvaljujem admiralu Davorinu Domazetu, načelniku Glavnog stožera oružanih snaga RH na dozvoli za korištenje karata iz njegova članka "How agression against Croatia and Bosnia-Herzegovina was prepared or the transformation of the JNA into serbian imperial force" (in press).

24 25. rujna 1991. Vijeće sigurnosti UN-a na prijedlog Jugoslavije usvojilo je Rezoluciju 713 o potpunom embargu na uvoz oružja u Jugoslaviju. Napad JNA na Vukovar počeo je mjesec dana prije, 25. kolovoza 1991. Tjedan dana nakon usvajanja Rezolucije 713, tj. 1. listopada 1991. duž čitave granice Crne Gore s Hrvatskom počela je crnogorsko-srpska agresija JNA na dubrovačko područje. 7. listopada 1991. zrakoplovi JNA bombardirali su Banske dvore, rezidenciju predsjednika Tuđmana u vrijeme sastanka predsjednika Tuđmana sa Stjepanom Mesićem i Antom Markovićem.

25 Badinter Commission, tj. arbitražno povjerenstvo Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji zaključilo je 4. srpnja 1992. da "SFRJ više ne postoji" i da se SRJ ne može smatrati "jedinom nasljednicom"SFRJ.

26 11. prosinca 1991. pred Vijeće sigurnosti iznesen je plan C. Vancea o mirovnoj operaciji UN-a u bivšoj Jugoslaviji. VS UN-a odobrilo je hitno razmještanje 14000 plavih kaciga u Hrvatskoj 6. ožujka 1992.

27 Vidi karte u prilogu.

28 Na referendumu o nezavisnosti BiH - 64,31% građana, većinom Muslimani i Hrvati, odlučilo se za nezavisnu i suverenu BiH, 29. veljače 1992.

29 Hrvatska je priznala BiH 7. travnja 1992.

30 Splitski sporazum o vojnoj suradnji tj. "Deklaraciju o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanju političkog rješenja" potpisali su hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik BiH Alija Izetbegović i predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak 22. srpnja 1995. u Splitu.

31 Između Hrvata i Bošnjaka Washingtonskim sporazuma 1994., a potom i sa Srbima Daytonskim sporazuma 1995.

32 Direktiva predsjednika Clintona: Executive order 13107 "Implementation of Human Rights Treaties", 10. December 1998.

33 Sapere aude geslo je HIS-a upisano i u grb službe. Smisao ove latinske izreke jest: usudi se biti mudar (Horacije), imaj snage da se poslužiš vlastitim razumom (Kant); doslovno znači do mudrosti slušanjem, a osnovno je značenje: budi inteligentan.

34 SFOR je u Mostaru (BiH) u listopadu 1999. izveo operaciju WESTAR - upadom u zgradu Službe nacionalne sigurnosti - da dokaže kako se HIS bavi nezakonitim djelovanjem u Federaciji BiH. HIS je odmah reagirao svojim priopćenjem tražeći ispriku i očitovanje američke administracije. Dobio sam pisma direktora i CIA i NSA, kao podršku i potvrdu naših izjava. Američki veleposlanik u Zagrebu William Montgomery izjavio je u više navrata da je Hrvatska dala veliki doprinos sigurnosti međunarodnih trupa. SFOR nije nikada iznio nikakav dokaz o nezakonitim djelovanju HIS-a u BiH, a američka Vlada i State Department propustili su da korektnim odnosom (i prema SFOR-u i prema hrvatskoj Vladi) spriječe nepotrebne medijske manipulacije.

35 HIS danas ima suradnju s dva puta više stranih službi nego što ih je imala npr. bivša Jugoslavija do 1990.

36 Ovo je jedan od rijetkih govora koje sam prethodno napisao tako da ga donosim u izvornom obliku, a ne prema sjećanju.